Morska, divlja, gluha blitva, Beta maritima je halofitna mediteranska biljka koje navodno ima i uz obale sjevernog Atlantika. Pretpostavljam da topla golfska struja utječe i na obalnu floru, a blitva zna dobro iskoristiti svako pogodno stanište. Ona nije ovisna o blizini mora kao matar ili omaklina, često se pojavljuje i stotinjak metara dalje od granice plime. 
Blitva na svom prirodnom staništu
Foto: Mirjana Galić Tomić
Ljeti, kada puno više ljudi svjedoči o pitomoj mediteranskoj klimi i ljupkom maestralu, teško je i zamisliti da morska sol dopire tako daleko.
U sva ostala godišnja doba jaki jugo, tramontana ili bura znaju raspršiti sol dovoljno daleko da i blitva dobije svoju umjerenu porciju - taman koliko joj treba da joj stanište bude udobno.
Za razliku od svih kultiviranih varijeteta ovog povrća, divlja blitva ima poseban okus i miris.
Dogodi se da poneki vikendaš, ali i mnogi stanovnik grada na obali "glavu daje" da ta blitva što raste uz puteljak do vikendice ili se pojavila na divljoj plaži usred nasutog šljunka je zapravo obična vrtna blitva koja je nekako pobjegla iz vrta. Na stranu to da u nekim mjestima uz more gotovo da i nema stalnih stanovnika, a kamo li vrtova.
Uski obalni pojas nije bogat biljem. To je uglavnom kamenito, suho tlo izloženo jakom cjelodnevnom suncu i vjetrovima. Za jedan pošten obrok divlje blitve treba se dobro prošetati, potrošiti puno više kalorija nego će nam blitva dati. Zato je blitva prikladna za sve one što žele omršaviti ili dobro i malo obilnije jesti a ne udebljati se.
Tako slobodno možemo blitvu pripremiti kao prilog uz nešto konkretnije, a ne kao samostalno, glavno jelo. Kako god okrenemo, isplati se, a okus i miris gotovog jela od morske blitve su nezamjenjivi.
Bere se tako da optrgavamo vanjske listove busena, ne dirajući sredinu. Čupanje blitve sa korijenom je zločin.
Morska blitva je trajnica koja se lako oporavlja poslije bilo koje katastrofe - suhoga ljeta, orkanske bure ili juga, mraza ako se dogodi... Jedino neće preživjeti blesavog, egoističnog berača.
Loptice
Sastojci za dvadesetak loptica - oko 700 gr divlje blitve; 3 tanke kriške kruha; mlijeko za namakanje kruha; 2 jaja; oštrog brašna
koliko zahtijeva masa da bude kompaktna, ali mekana, da se može rukama oblikovati u kugle veličine ping-pong loptice.
Sastojci koji ne trebaju, jer treba uživati u originalnom okusu blitve - začini, bilo koji osim malo soli.
Priprema - Blitvu kratko obariti, ocijediti i dodatno rukama istisnusti vodu, pa sitno narezati...
Kruh narezati na kockice i namočiti u mlijeku. Ocijediti ali ne previše žmikati, da se ne raskaši.
Ostatak mlijeka od cijeđenja dati labradoru što u iščekivanju mete pod repom i oblizuje se dok vas gleda kako radite po kuhinji.
Sada treba pomiješati blitvu, kruh, jaja, sol i koliko treba brašna da se masa pretvori u dovoljno gusto tijesto za oblikovanje loptica.
Ostaviti desetak minuta da brašno stigne još malo upiti tekućinu, taman dok proključa lagano posoljena voda u širokoj teći.
Mokrim rukama oblikovati loptice i stavljati ih u ključalu vodu. Dovoljno je par minuta kuhanja ako niste previše natrpali teću, pa se voda ohladila i nikako da ponovo proključa.
Loptice vaditi žičanom grabilicom. Nema veze ako se i ohlade do ručka. jednostavno su uvijek dobre.
P.S. pas ne mora biti baš labrador!