Preskoči na glavni sadržaj

Čičoka, Helianthus tuberosus - Dvije savijače


Čičoka je invazivna ljepotica uvezena u Evropu iz srednje Amerike sa ciljem da obogati ukrasne vrtove svojim lijepim, zlatnim, velikim cvjetovima na visokim stabljikama. Brzo se pokazalo da je ta biljka neposlušna, ne poštuje zakonitosti urednih formalnih vrtova, ometa rast i razvoj drugih biljaka.
Dugo je trebalo da Evropljani prihvate ideju o njenim gomoljima kao o ukusnom povrću. Da nije bogatstva inulina i pomodarstva u prihvaćanju dobrih stvari u hrani tek kada ih farmaceutsko - medicinska struka objasni na širim masama prihvatljiv način, čičoka bi i dalje bila samo iz vrtova protjerani korov.
Uostalom, sličnu je sudbinu proživljavao i krumpir. U početku je i on bio u Evropi samo ukrasna biljka i da nije bilo par pametnih vladara koji su svojim autoritetom i mudrošću nametnuli zatucanom narodu krumpir u lonac, demografska slika Evrope bi danas izgledala puno skromnije. Mnogi su umirali od gladi, ali nisu htjeli prihvatiti novu hranu.
Uostalom, ni danas nije drugačije. I dalje ima onih što se krste na spomen puževa, žaba ili "korova" u tanjuru. Jestivi puževi i žabe se već odavno uzgajaju jer su u prirodi desetkovani i ne mogu zadovoljiti potražnju gurmana, a brzo će doći i korov na red.
S ponosom ističem da je moj vrt pun korova, a žabama služi samo kao utočište.
Puževi baš i nisu na sigurnom.
Čičoke su upravo sada u punom cvatu. Gomolji su još maleni, ali tko može čekati još mjesec dana da ih ponovo okusi?!
Srećom, ta je biljka toliko invazivna da ju ne možemo istrijebiti upravo i da hoćemo. U usporedbi sa tim poslom, Sizif nije pojma imao što je težak i uzaludan trud.
Da je Zeus znao za Ameriku i čičoku, Sizif bi još i danas iskorjenjivao topinambur po obroncima Olimpa.
Dvije savijače od čičoke
Sastojci - 1 paket gotovih kora za savijače, snop samoniklog poriluka zajedeno sa zelenim perima (ili 2 kapule), oko 1 kg gomolja čičoke (kada ih očistite biti će to znatno manje), sol i papar te mješavina od 2 dcl vode i 1 dcl ulja.
Za drugu vrstu savijača - osim nešto manje od polovine već navedenog, još 250 gr mljevenog mesa.
Priprema - Gomolje očistiti i naribati na krupniju stranu trenice ili, ako su sitni - grubo ih samljeti u sjeckalici. Poriluk (ili kapule) sitno narezati pa umiješati u naribanu i dobro ocijeđenu čičoku.
Posoliti i popapriti.

Polovinu količine nadjeva je za nadijevanje prve vrste savijače (po 2 složena lista tijesta jedan na drugom), a svaki list treba prethodno premazati mješavinom vode i ulja.
Saviti tako dvije savijače nadjevene začinjenom čičokom i porilukom i složiti ih u namaštenu tepsiju.
Preostali dio nadjeva od čičoke i poriluka nadopuniti mljevenim mesom, dodati još malo soli i papra, pa nadijevati time još 3 savijače jednako postupajući kao i prije.
Ostatak mješavine vode i ulja preliti preko savijača i peći u pećnici oko 40 minuta na 180°C.
Pečene, još vruće savijače premazati vodom i pokriti alu folijom na desetak minuta.
Ovdje ima puno recepata za ukusna i isprobana jela od čičoke, no u potrazi sam za novim receptima. Kako ju vi pripremate?

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...