Preskoči na glavni sadržaj

Divlja mrkva, Daucus carota - Bogatstvo i obilje

 


Divlja mrkva (Daucus carota) je dvogodišnja štitarka, preteča vrtne mrkve koju uzgajamo kao jednogodišnju kulturu, uglavnom radi korijena.
Vrtna mrkva dolazi u prodaju najčešće bez lišća pa smo uskraćeni za mnoga vrlo fina i zdrava jela ako se oslonimo samo na velike uzgajivače i prodajne lance.

Srećom, gotovo na svakom koraku kojeg učinimo izvan asfalta jednostavno ne možemo mimoići mrkvu u njenom divljem, prirodnom, kojekakvim otrovnim, tobož zaštitnim tretmanima nezagađenom obliku.
U vrijeme kasnog proljeća, početka ljeta, divlja mrkva još uvijek nije masovno procvala i lako je naći dovoljno mladog, ukusnog lišća. Ne radi se ni o kakvim magijskim ritualima tipa "brati u noći punog mjeseca, ako šišmiš kruži iznad nje", nego jednostavno o okusu i mekoći mladih listova.
Nikakva tragedija nije ni ako ne stignemo dugo uživati u lišću. Jestivi su i štitasti cvatovi divlje mrkve. Posebno su ukusni prženi u tempuri, kao slani zalogajčići uz rashlađeno pivo.
Bogatstvo nutrijenata u lišću mrkve tipa gotovo svi vitamini koji postoje, iskoristivi i nama prijeko potrebni minerali i fitokemikalije koje ne znam ni imenovati a ozbiljni autoriteti tvrde da nam i one trebaju za održavanje zdravlja i normalnih funkcija, jednostavno čudi da mrkva nije opjevana kroz sva ta stoljeća što nam pomaže.
Ne znači da ćemo postati pametniji, bolje vidjeti, biti zdraviji od zdravog ili imati blistaviju i ljepšu kožu, ako pretjerujemo u konzumaciji mrkve. Kao i u svemu drugom, pretjerivanje jednostavno ne funkcionira kako bismo to mi htjeli. Zadovoljimo se maksimumom dobrobiti za koje je naše tijelo sposobno i uživajmo povremeno u finim jelima od mrkve umjesto da težimo nekim nedostižnim rezultatima tipa enormnog povećanja IQ i sličnih, gutajući neumjerene količine kojekakvih pripravaka u obliku tinktura, kapsula i inih ekstrakata Izoliranih iz prirodne ravnoteže i obogaćenih sumnjivim reklamama.


Bogatstvo nutrijenata i obilje sveprisutnog lišća divlje mrkve u kombinaciji sa mahunama i začinima.
Ovo će vam jelo pouzdano, osim ugode, popraviti tjelesnu kondiciju, produbiti disanje čistog zraka i sniziti povišen šećer u krvi. Dok naberete lišće divlje mrkve sve ove dobrobiti će već biti ostvarene, čak i prije nego pojedete makar i jedan zalogaj.

Bogatstvo i obilje, recept
Sastojci 500 gr mahuna (fažoleti, boranija); debeli snop lišća divlje mrkve; 1 veća kapula; par režnjeva češnjaka; 1 žlica koncentrata rajčice; mješavina maslaca i maslinovog ulja (ili druga masnoća po izboru); sol.
- Za serviranje - žlica kiselog vrhnja ili jogurta i ljuta crvena paprika u prahu.




Priprema - Narezane mahune blanširati i ocijediti. Kapulu staklasto prepržiti na masnoći, dodati narezano lišće mrkve i čim malo uvene staviti i mahune, doliti malo vode i krčkati dok mahune ne omekšaju. Pred kraj pirjanja dodati koncentrat rajčice, protisnut češnjak i sol.
Servirati preliveno kiselim vrhnjem ili jogurtom i poprašeno crvenom paprikom... Ljutina crvene paprike prema ukusu.

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...