Veliki dragoljub, kapucinka, Tropaelum majus je trajna zeljasta puzajuća biljka sočne, razgranate, uvinute stabljike dužine i do 3 m, skoro okruglih listova lepezaste nervature i lijepih žutih, narančastih i crvenih cvjetova jedinstvenog oblika kacige starogrčkih vojnika.
Dragoljub se razmnožava sjemenom, no i njegova puzajuća stabljika na mjestima gdje dodiruje zemlju stvara adventivno korijenje i novu biljku. U toplijim krajevima to je trajnica, drugdje se sije kao ukrasna jednogodišnja biljka. Može se naći i samonikla, kod nas isključivo ako je pobjegla iz vrtova. Ako dragoljub posijemo na prikladno mjesto bez prekopavanja, godinama će se sam razmnožavati.
Dragoljub je porijeklom iz Južne Amerike, kao i krumpir. I dok se krumpir mukotrpno širio Evropom kao jestiva biljka, dragoljub je brzo osvojio stari kontinent svojom ljepotom.
Krumpir je u Hrvatsku stigao ukazom carice Marije Terezije tek u 18 stoljeću i u tom kratkom vremenu od dvjestotinjak godina, već ga smatramo svojom biljkom i gotovo da smo ovisni o njemu.
Dragoljub nam nije nametnut, dobrovoljno ga širimo vrtovima kao ukrasnu biljku i uživamo u njegovoj ljepoti. Čast izuzecima, ne jedemo ga.
Prošla su vremena velikih vlastodržaca sa autoritetom, politika se izrodila i nitko više nema povjerenja u vlast. Nema tko pametan da nam naredi da počnemo jesti ovu dragocjenu, nutritivno vrjedniju biljku od krumpira.
A sami ne poduzimamo ništa što nam nije naređeno.
To je ljekovita i jestiva biljka izuzetnih svojstava, bogat izvor C vitamina i luteina između ostalog.
Njezina ljekovitost proteže se čak i na zemlju u kojoj raste i susjedne biljke, pa je poznata čuvarica ekoloških vrtova.
Nezreli plodovi uloženi u kvasinu (ocat) su posebna delicija.
Nije rijetkost da nešto prosvjetljeniji turisti iz zapadne Evrope obrste dalmatinske okućnice i smažu sav dragoljub, na snebivanje iznenađenih domaćina.
Svi dijelovi biljke imaju pikantan, oštar okus i miris. Jestivi su sirovi i kuhani.
Domaći rezanci sa mesom i dragoljubom, recept
Sastojci za 4 porcije - Domaći rezanci od 350 gr brašna i 3 jaja; 500 gr mljevenog mesa; 1 veća kapula; malo masnoće za prženje; 1 čašica kiselog vrhnja; 40 listova dragoljuba zajedno sa peteljkama, a može i poneki cvijet. Sol i papar.
Kapulu staklasto prepržiti na masnoći, dodati mljeveno meso, posoliti i nastaviti pržiti dok sva tekućina koju meso pusti ne uvrije, a meso promijeni boju i počne fino mirisati.
Listove dragoljuba samljeti u sjeckalici zajedno sa kiselim vrhnjem (ma može se sve i ručno, ali je malo teže i sporije), pa tu zelenu kremu staviti u prženo meso i kratko nastaviti kuhati.
Na kraju umiješati i kuhane rezance. Servirati na toplim tanjurima.
Ako niste do sada, rana jesen je pravo vrijeme za sažvakati koji list, cvijet ili sjemenku dragoljuba i oduševiti se okusom.