Preskoči na glavni sadržaj

Dragoljub, Tropaeolum majus - Domaći rezanci sa mesom i dragoljubom


Veliki dragoljub, kapucinka, Tropaelum majus je trajna zeljasta puzajuća biljka sočne, razgranate, uvinute stabljike dužine i do 3 m, skoro okruglih listova lepezaste nervature i lijepih žutih, narančastih i crvenih cvjetova jedinstvenog oblika kacige starogrčkih vojnika.
Dragoljub se razmnožava sjemenom,
no i njegova puzajuća stabljika na mjestima gdje dodiruje zemlju stvara adventivno korijenje i novu biljku. U toplijim krajevima to je trajnica, drugdje se sije kao ukrasna jednogodišnja biljka. Može se naći i samonikla, kod nas isključivo ako je pobjegla iz vrtova. Ako dragoljub posijemo na prikladno mjesto bez prekopavanja, godinama će se sam razmnožavati.
Dragoljub je porijeklom iz Južne Amerike, kao i krumpir. I dok se krumpir mukotrpno širio Evropom kao jestiva biljka, dragoljub je brzo osvojio stari kontinent svojom ljepotom.
Krumpir je u Hrvatsku stigao ukazom carice Marije Terezije tek u 18 stoljeću i u tom kratkom vremenu od dvjestotinjak godina, već ga smatramo svojom biljkom i gotovo da smo ovisni o njemu.
Dragoljub nam nije nametnut, dobrovoljno ga širimo vrtovima kao ukrasnu biljku i uživamo u njegovoj ljepoti. Čast izuzecima, ne jedemo ga.
Prošla su vremena velikih vlastodržaca sa autoritetom, politika se izrodila i nitko više nema povjerenja u vlast. Nema tko pametan da nam naredi da počnemo jesti ovu dragocjenu, nutritivno vrjedniju biljku od krumpira.
A sami ne poduzimamo ništa što nam nije naređeno.
To je ljekovita i jestiva biljka izuzetnih svojstava, bogat izvor C vitamina i luteina između ostalog.
Njezina ljekovitost proteže se čak i na zemlju u kojoj raste i susjedne biljke, pa je poznata čuvarica ekoloških vrtova.

Jestiva je cijela biljka - listovi, stabljika, cvjetovi, pupoljci i nezreli plodovi.
Nezreli plodovi uloženi u kvasinu (ocat) su posebna delicija.
Nije rijetkost da nešto prosvjetljeniji turisti iz zapadne Evrope obrste dalmatinske okućnice i smažu sav dragoljub, na snebivanje iznenađenih domaćina.
Svi dijelovi biljke imaju pikantan, oštar okus i miris. Jestivi su sirovi i kuhani.






Domaći rezanci sa mesom i dragoljubom, recept
Sastojci za 4 porcije - Domaći rezanci od 350 gr brašna i 3 jaja; 500 gr mljevenog mesa; 1 veća kapula; malo masnoće za prženje; 1 čašica kiselog vrhnja; 40 listova dragoljuba zajedno sa peteljkama, a može i poneki cvijet. Sol i papar.

Priprema - Rezance skuhati i ocijediti, pa ostaviti na toplom.
Kapulu staklasto prepržiti na masnoći, dodati mljeveno meso, posoliti i nastaviti pržiti dok sva tekućina koju meso pusti ne uvrije, a meso promijeni boju i počne fino mirisati.
Listove dragoljuba samljeti u sjeckalici zajedno sa kiselim vrhnjem (ma može se sve i ručno, ali je malo teže i sporije), pa tu zelenu kremu staviti u prženo meso i kratko nastaviti kuhati.
Na kraju umiješati i kuhane rezance. Servirati na toplim tanjurima.
Ako niste do sada, rana jesen je pravo vrijeme za sažvakati koji list, cvijet ili sjemenku dragoljuba i oduševiti se okusom.

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...