Preskoči na glavni sadržaj

Mukinja, Sorbus aria - Pekmez od mukinje i cijelih mandarina

 



Mukinja, Sorbus aria. Tu ljepoticu je lako prepoznati po bogatoj krošnji, karakterističnim velikim, tupo zašiljenim ovalnim listovima specifično istaknute nervature, zatim po brojnim bijelim, grozdasto skupljenim cvjetovima kojima se okiti u kasno proljeće, ili najzad po plodovima što od jeseni pa do kasne zime vise u dekorativnim nakupinama čak i kada lišće posve nestane.

Foto: Mirjana Galić Tomić - mukinja u cvatu

Plodovi mukinje su poput malih jabučica što vise na tankim peteljkama kao trešnjice. Još uvijek ih ima i upotrebljivi su. Konačno vrijeme za one papige što vječno ponavljaju nekada opravdanu, a sada malo zastarjelu rečenicu - najukusniji su poslije prvih mrazeva.
To sasvim sigurno još uvijek važi za one Robinzone što žive negdje u pećini bez frižidera i voćke su im dostupne samo dok ih ima na stablima. Takvi se šokiraju kada shvate da se to divlje voće čim dovoljno sazrije može zalediti da bi omekšalo ili preraditi na više načina za kasniju upotrebu.


Možda najpoznatija voćna prerađivina je pekmez, ali jednako dobra je i sušenje plodova. Osušene mukinje i nisu neka velika radost za grickanje. Konkurencija je tu previše jaka. Kraj suhih smokava, šljiva ili čipsa od jabuka, mukinje bi bile posve zaboravljene da nisu višestruko upotrebljive. Na primjer, fini zimski voćni čaj, samljevene i zajedno sa brašnom u finom slatkastom voćnom kruhu ili nekoj kaši.
Ima naravno i još mogućnosti - sirupi na primjer ili voćna vina, a i dobra rakija se može napraviti.
Okus zrelog ploda mukinje je slatkasto-kiselkast i trpak, miris je slab, gotovo neutralan. To znači - skoro pa ga nema. Prerađevine od mukinja su ukusnije ako ih miješamo sa drugim voćem koje ima izraženiji miris.


Pekmez od mukinje i cijelih mandarina, recept

Sastojci - Na svaki kilogram mandarina treba pola kilograma zrelih mukinja; sok jednog sočnog limuna; komad štapića vanilije i 30 do najviše 40 dkg šećera.
Priprema - Za početak, treba oprane staklenke staviti u pećnicu na T° od 100C, a poklopce prokuhati.
Cijele mandarine u kori, ali bez peteljki, staviti u hladnu vodu pa na štednjak i od trenutka prvog ključanja kuhati ih potiho dvadesetak minuta, Procijediti i kada se ohlade prerezati tako da se vidi imaju li koju košticu. Koštice baciti.

Mukinje također staviti u malo vode i kuhati dok ne omekšaju, a onda ih propasirati i baciti koštice.
Tako ćemo dobiti glatku teksturu pekmeza, no ništa ne smeta ako i ne pasiramo mukinje nego ih cijele (bez koštica) i bez prethodnog kuhanja sjedinimo sa kuhanim mandarinama i zajedno sameljemo.
U ovu gustu kašu sada treba dodati šećer i štapić vanilije, pa kuhati još oko pola sata uz povremeno miješanje. Izvaditi vaniliju, a pekmez razliti u sterilne staklenke.

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...