Preskoči na glavni sadržaj

Šumska jagoda, Fragaria vesca - A što nego sladoled?!

 


Šumska jagoda, Fragaria vesca je zeljasta trajnica što puže po tlu svojim vriježama i vrlo se spretno razmnožava vegetativno. Na mjestu gdje vriježa dodirne tlo, odmah si da truda da stvori novu biljku. Kako dolje korijen, tako i gore nove listiće na peteljkama. Listovi jagode su prepoznatljivi - složeni su od po tri zasebna, samtasta lista nazubljenog oboda na podužoj peteljci što izvire iz tla u malim busenima. Na opip su umiljato mekani, a oni koji znaju mogu od njih napraviti fermentacijom sirovinu za čaj bojom i okusom konkurentan pravom uvoznom čaju sa Cejlona.


Jednostavno je: na mokru kuhinjsku krpu treba rasporediti listove jagode bez peteljki, uviti krpu u ne previše čvrsti smotak, ostaviti tako negdje u hladu kuhinje 3 dana i paziti da se krpa ne osuši. Treći ili četvrti dan, kada nam ostale obaveze dopuste, odmotamo krpu, a listove jagoda stavimo na sušenje do šuškavosti. Sretnici koji su sačuvali nešto osušenih plodova murve, kostele, ili kojeg bobičastog voća, mogu fermentirane listove jagoda kombinirati sa sušenim plodovima i pripremiti uvarak dostojan bogova.
Kada već spominjem bogove, male, crvene, zrele, slatke i mirisne zbirne bobe, plodove šumske jagode sigurno su bogovi kroz povijest raznih božanstava stvorili sebi kao hranu i nagradili nas smrtnike što smo ih milenijima tako predano izmišljali i štovali.
Šumsku jagodu si lako možemo presaditi u vrt, ako se odreknemo prekopavanja i dovoljno volimo jagode i pustimo da se u miru razmnožavaju vriježama. Sjemenom sigurno neće., jer ćemo plodove pojesti čim sazriju.
Šumske jagode znaju biti i nezgodan alergen, no svejedno da li ih beremo u šumi ili u svome vrtu, plikovi po koži koji se prvi pojave i opako svrbe, većinom su od komaraca koji strastveno ljube staništa jagoda.
Dalo bi se o jagodama još puno pričati, no njima zbilja ne treba reklama. Najbolje su svježe i zato nisu zastupljene u ZdravojTravi.
Ne stignu do prerade.
Ako išta zaslužuje da se taj mirisni plod ukomponira u neku prerađevinu, to je sladoled.


A što nego sladoled?!, recept
Sastojci: dobra šaka zrelih jagoda; 1 čašica kiselog vrhnja; ista količina šlaga; 1 vrhom puna žlica šećera (može med ili drugi zaslađivač).

Priprema: U kiselo vrhnje stavimo šećer i jagode, pa fino smiksamo. U to umiješamo šlag i zamrznemo, čvrstoća prema ukusu..
Meni je bolji mekani, ne posve zamrznut sladoled sa jagodama (aroma dolazi jače do izražaja), no koliko god da ovu smjesu čvrsto zaledimo, ostati će glatka i kremasta
Oznake:

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...
Pročitajte više

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...
Pročitajte više

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...
Pročitajte više