Preskoči na glavni sadržaj

· Divlja mrkva, Daucus carota - Specijalitet šefa kuhinje

 

Divlja mrkva je jedna od najčešćih biljaka naših krajeva. Toliko je prisutna, od proljeća do duboko u jesen, da smo ju već i prestali zapažati. Korijen te divlje mrkve nije nikakva konkurencija korijenu pitome, vrtne mrkve što smo ga navikli vidjeti narančastog.
Korijen divlje mrkve je jestiv samo dok je mlad, u prvoj godini razvoja te biljke, pa ni onda nije nešto naročito - sve dok imamo na raspolaganju obilje, dostupne, jeftine i ukusne, također jednogodišnje, uzgojene pitome mrkve. Za nevolju, mogao bi poslužiti u juhama i varivima, pod uvjetom da prepoznamo mladu biljku. To umijeće nisam savladala. Mlado proljetno lišće divlje mrkve izgleda posve jednako, bez obzira koliko je star korijen iz kojeg izbija.
Aromatično lišće, cvat i sjemenke su posve druga priča! Tu je divlja mrkva u prednosti. Mogu se jednako koristiti ti dijelovi i vrtne mrkve, pod uvjetom da imamo svoj vrt i ničim ne tretiramo ni biljku, ni zemlju i ostavimo mrkvu da procvate i ode u sjeme. Onda zaključimo da se to ne isplati, jer korijen prestane biti upotrebljiv.
Zato nadzemni dijelovi divlje mrkve imaju prednost.
Prvo, svima su dostupni i ne morate krišom preskakati ničiju ogradu da ih naberete koliko vam drago.
Drugo, rastu po zapuštenim terenima koji nikada u povijesti nisu ničim tretirani.
Treće, biljka raste i stari u miru, pa stigne procvjetati i dati sjeme.
Cvat mrkve je poseban specijalitet pohan u lijevanom tijestu (razne varijacije onog tijesta za palačinke).
Zdrobljene sjemenke divlje mrkve su ukusan, vrlo dobar začin za mnoga jela.
O ljekovitosti raznih pripravaka od divlje mrkve možete čitati na drugim mjestima, ja bih samo o kulinarskom aspektu. Uz napomenu da je to funkcionalna hrana koja pozitivno utječe na naše zdravlje.
Jedina primjedba o funkcionalnosti kojoj ne mogu odoljeti - žličica zdrobljenih sjemenki divlje mrkve se još u Hipokratovo doba koristila kao prva antibebi pilula, ženski kontraceptiv.
Koliko pouzdan, ne znam.

Specijalitet šefa kuhinje, recept
Sastojci po obroku - dobra pregršt lišća divlje mrkve; 1 srednje velika kapula; 1 srednje veliki pomidor (ne mora biti svjež, može i pelati iz konzerve); 2 jaja; malo maslinovog ulja i maslaca; sol i nešto ljuto. To ljuto može biti narezana feferona, čili u prahu ili umaku... Oni umjereni će vjerojatno izabrati svježe mljeveni papar.
Priprema - Svo povrće narezati. Na mješavini maslaca i ulja prvo staklasto prepržiti kapulu, zatim dodati mrkvu i rajčicu. posoliti, zaljutiti i pirjati dok tekućina posve ne ispari. Dodati jaja i uz miješanje pričekati da se zgrušaju onako kako najviše volite.
Opis ide u sitne detalje. Zapravo, osim šetnje po lišće divlje mrkve, jelo je gotovo za jedva deset minuta - od sjeckanja povrća do punog tanjura... Jedno od onih rijetkih a finih jela čija priprema traje gotovo jednako malo vremena kao i konzumacija.
Šef kuhinje iz naslova ste dakako vi!

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...