Preskoči na glavni sadržaj

Mrkva, Daucus carota i tušt, Portulaca oleracea - Omlet "trafik"


Smjena godišnjih doba ljeta i jeseni je najživlja sezona samoniklog jestivog bilja. Jedni odlaze - drugi dolaze. Živahni promet, trafik.
Divlja mrkva koja je cijelo ljeto mirovala zbog visokih temperatura i nezapamćene suše u mom kraju, upravo se ponovo budi i pospano proteže. Prijaju joj jesenske kiše, nešto kraći dani i prestanak paklene žege.
Mrkva je trajnica i sada podjednako izlaze iz tla izboji starijih biljaka i one mlade iz sjemena što je još u rano ljeto uspjelo sazrijeti.


Slika: Prepoznatljivi cvat divlje mrkve se zrelošću urušava u oblik ptičjeg gnijezda

Nije joj ovo pravi čas za razvoj. Sada tek niknule biljke neće stići procvasti, a mnoge neće ni dočekati proljeće.
Mrkva je štitarka karakterističnog, lako prepoznatljivog bijelog čipkastog cvata sa tamnom mrljicom u središtu. Taj cvat se sazrijevanjem urušava u oblik ptičjeg gnijezda koje u unutrašnjosti čuva razvoj sjemenki, da ne budu prijevremeno pojedene od ptica ili raznesene vjetrom.
Listovi mrkve, ono radi čega se oblizujemo maštajući o brojnim finim, mirisnim jelima su samtasti, bez sjaja, a ako ih malo protrljamo nepogrešivo ćemo prepoznati aromu mrkve.
Korijen jednogodišnje mrkve je jestiv, no vrlo je teško razlučiti prema nadzemnom dijelu koja je mrkva mlada. Ni kasnije nije korijen neupotrebljiv, no toliko je vlaknast i žilav da može poslužiti samo kao začin za neko jelo iz kojega ćemo ga izvaditi prije nego stigne do tanjura.
Uostalom, kako je mrkva po prirodi trajnica - ako iščupamo korijen, ona to više nikako ne može biti. Srećom, nije ugrožena biljka. Vrlo je otporna na bolesti i nema puno nametnika koji bi ju ugrozili.
Istina, smrdljivi martin se zna odmarati na tom lijepom cvatu. Ne znam što tu radi, ali ne preporučujem brati baš tu biljku dok buba sama ne odleti. Ako pokušamo otjerati martina, on će u samoobrani znatno promijeniti miris mrkvi. Te listove nemojte trljati ni njuškati!
Jestiva, samonikla i vrlo vrijedna biljka koja se sprema otići jer ne voli kratke dane, vlagu i hladnoću je tušt.
Zadnji je čas za još malo iskoristiti dobrobiti koje nam ta biljka pruža. O tome sam naširoko pisala, a ni konkurencija na tom polju ne štedi riječi.
Dobar dio rečenog je potvrđena istina. Upravo da nas i ne zanima funkcionalna vrijednost tušta za očuvanje našega zdravlja, svejedno je to jako dobar sastojak mnogih jela. Karakteriziraju ga neutralan miris i okus, pa je pogodan za kombiniranje sa drugim namirnicama i začinima, te hrskava tekstura ako ga jedemo svježeg, ali i kremasta konzistencija kojom će obogatiti kuhana jela.

Cijela biljka je jestiva, sve osim korijena. Kao i obično, ni tu nije pametno čupati korijen.
Tušt nije trajnica, ali ako pažljivo režemo samo dijelove grančica, na svakom će presjeku vrlo brzo izrasti razgranati, novi izboji.
Sada je tušt već oformio plodove, male stožaste mahune u kojima se skrivaju više ili manje zrele sjemenke. Sve je to jestivo, no mudro bi bilo te zrele sjemenke vratiti u prirodu, tamo gdje smo ih i našli.
Iz zrele mahunice sjemenke same ispadaju kroz mali otvor na vrhu. Tako je taj biljni rod i dobio stručni naziv Portulaca . Porta = vrata, lat portula = vratašca.
Omlet "trafik", recept
Sastojci po porciji - dobra šaka već skuhane i dobro ocijeđene pašte - može i višak preostao od jučerašnje paštašute, ali bi bili idealni svježe skuhani domaći rezanci; pola šalice sitnije narezanog tušta i isto toliko narezanog mladog lišća divlje mrkve; 2 jaja; malo mlijeka; mješavina maslaca i ulja koliko treba da pokrije dno tavice; sol i svježe mljeveni papar.

Priprema - Na zagrijanoj masnoći prepržiti skuhanu i dobro ocijeđenu tjesteninu samo dok ne počne dobivati jantarnu boju i hrskavu teksturu. Paziti da ne pretjeramo. Jeste zabavno, ali se treba zaustaviti na vrijeme.
Jaja, malo mlijeka i narezane biljke razmutimo viljuškom, umjereno posolimo i prelijemo preko tjestenine u tavici.
Dalje treba peći dok se jaja ne zgrušaju. Nije potrebno neko žustro miješanje, no dobro bi bilo ipak malo razmaknuti rezance da tekuća mješavina jaja prodre do dna vruće tavice.
Najzad treba, zbilja treba, posuti omlet paprom. Ne morate baš koliko to radim ja, ravnajte se prema svom ukusu.
Sažmi

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...