Smjena godišnjih doba ljeta i jeseni je najživlja sezona samoniklog jestivog bilja. Jedni odlaze - drugi dolaze. Živahni promet, trafik.
Divlja mrkva koja je cijelo ljeto mirovala zbog visokih temperatura i nezapamćene suše u mom kraju, upravo se ponovo budi i pospano proteže. Prijaju joj jesenske kiše, nešto kraći dani i prestanak paklene žege.
Mrkva je trajnica i sada podjednako izlaze iz tla izboji starijih biljaka i one mlade iz sjemena što je još u rano ljeto uspjelo sazrijeti.
Slika: Prepoznatljivi cvat divlje mrkve se zrelošću urušava u oblik ptičjeg gnijezda
Nije joj ovo pravi čas za razvoj. Sada tek niknule biljke neće stići procvasti, a mnoge neće ni dočekati proljeće.
Mrkva je štitarka karakterističnog, lako prepoznatljivog bijelog čipkastog cvata sa tamnom mrljicom u središtu. Taj cvat se sazrijevanjem urušava u oblik ptičjeg gnijezda koje u unutrašnjosti čuva razvoj sjemenki, da ne budu prijevremeno pojedene od ptica ili raznesene vjetrom.
Listovi mrkve, ono radi čega se oblizujemo maštajući o brojnim finim, mirisnim jelima su samtasti, bez sjaja, a ako ih malo protrljamo nepogrešivo ćemo prepoznati aromu mrkve.
Korijen jednogodišnje mrkve je jestiv, no vrlo je teško razlučiti prema nadzemnom dijelu koja je mrkva mlada. Ni kasnije nije korijen neupotrebljiv, no toliko je vlaknast i žilav da može poslužiti samo kao začin za neko jelo iz kojega ćemo ga izvaditi prije nego stigne do tanjura.
Uostalom, kako je mrkva po prirodi trajnica - ako iščupamo korijen, ona to više nikako ne može biti. Srećom, nije ugrožena biljka. Vrlo je otporna na bolesti i nema puno nametnika koji bi ju ugrozili.
Istina, smrdljivi martin se zna odmarati na tom lijepom cvatu. Ne znam što tu radi, ali ne preporučujem brati baš tu biljku dok buba sama ne odleti. Ako pokušamo otjerati martina, on će u samoobrani znatno promijeniti miris mrkvi. Te listove nemojte trljati ni njuškati!
Jestiva, samonikla i vrlo vrijedna biljka koja se sprema otići jer ne voli kratke dane, vlagu i hladnoću je tušt.
Zadnji je čas za još malo iskoristiti dobrobiti koje nam ta biljka pruža. O tome sam naširoko pisala, a ni konkurencija na tom polju ne štedi riječi.
Dobar dio rečenog je potvrđena istina. Upravo da nas i ne zanima funkcionalna vrijednost tušta za očuvanje našega zdravlja, svejedno je to jako dobar sastojak mnogih jela. Karakteriziraju ga neutralan miris i okus, pa je pogodan za kombiniranje sa drugim namirnicama i začinima, te hrskava tekstura ako ga jedemo svježeg, ali i kremasta konzistencija kojom će obogatiti kuhana jela.
Cijela biljka je jestiva, sve osim korijena. Kao i obično, ni tu nije pametno čupati korijen.
Tušt nije trajnica, ali ako pažljivo režemo samo dijelove grančica, na svakom će presjeku vrlo brzo izrasti razgranati, novi izboji.
Sada je tušt već oformio plodove, male stožaste mahune u kojima se skrivaju više ili manje zrele sjemenke. Sve je to jestivo, no mudro bi bilo te zrele sjemenke vratiti u prirodu, tamo gdje smo ih i našli.
Iz zrele mahunice sjemenke same ispadaju kroz mali otvor na vrhu. Tako je taj biljni rod i dobio stručni naziv Portulaca . Porta = vrata, lat portula = vratašca.
Omlet "trafik", recept
Sastojci po porciji - dobra šaka već skuhane i dobro ocijeđene pašte - može i višak preostao od jučerašnje paštašute, ali bi bili idealni svježe skuhani domaći rezanci; pola šalice sitnije narezanog tušta i isto toliko narezanog mladog lišća divlje mrkve; 2 jaja; malo mlijeka; mješavina maslaca i ulja koliko treba da pokrije dno tavice; sol i svježe mljeveni papar.
Priprema - Na zagrijanoj masnoći prepržiti skuhanu i dobro ocijeđenu tjesteninu samo dok ne počne dobivati jantarnu boju i hrskavu teksturu. Paziti da ne pretjeramo. Jeste zabavno, ali se treba zaustaviti na vrijeme.
Jaja, malo mlijeka i narezane biljke razmutimo viljuškom, umjereno posolimo i prelijemo preko tjestenine u tavici.
Dalje treba peći dok se jaja ne zgrušaju. Nije potrebno neko žustro miješanje, no dobro bi bilo ipak malo razmaknuti rezance da tekuća mješavina jaja prodre do dna vruće tavice.
Najzad treba, zbilja treba, posuti omlet paprom. Ne morate baš koliko to radim ja, ravnajte se prema svom ukusu.
Sažmi