Preskoči na glavni sadržaj

Poriluk, Allium ampeloprasum - Lisnati pužići

 

Početkom desetog mjeseca odjednom uočimo da se samonikli poriluk prostire kuda god pogledamo. Počeo se visinom izdvajati iz uvijek kržljave trave. U početku toliko liči na travu, da je još prije deset dana bio potpuno izgubljen u njoj, Sada bi ga se moglo zamijeniti možda sa prilično brojnom populacijom brdena sa kojim dijeli stanište uz obalu Jadrana.

Nije ništa strašno ako pri sabiranju biljaka za neko varivo uberemo i poneki mladi izdanak brdena (Asphodelus microcarpus) zajedno sa porilukom. Obje su biljke jestive.
Za recept koji slijedi ipak nam treba samo poriluk. Prepoznatljiv je po snažnom mirisu mješavine kapule i češnjaka, a izgledom se izdvaja od trave i čapljana (brdena) po dugim, mekanim listovima što redovito polegnu ili se čak i blago kovrčaju kada dosegnu određenu dužinu.

Sastojci za lisnate pužiće sa porilukom:

Radost ponovnog susreta sa samoniklim porilukom nakon par mjeseci suše može se mjeriti sa susretom starih prijatelja nakon duge razdvojenosti. Nije to kao 50 godišnjica mature kada više ne prepoznajete stare drugove sa kojima ste dijelili smisao za nepodopštine, burek ili neku dobru majicu, a sada ne znate što biste s njima razgovarali...
Poriluk se ne mijenja, uvijek će nas jednako obradovati njegova pojava i možemo u njemu uživati cijelu zimu, proljeće, pa čak i dio ljeta kada se gizdavo okiti ljubičastim kuglastim cvatom. Jestivim i ukusnim, naravno.
Lisnati pužići, recept:
Sastojci - Lisnato tijesto (koristila sam Ledo odmrznuto); dva bogata stručka mladih pera samoniklog poriluka; oko 150 gr slanine; oko 150 gr sira gaude; 1 jaje za premazivanje.



Priprema - Odleđeno tijesto tanko razvaljati u pravilni pravokutnik, premazati ga peštom, posuti naribanim sirom, pa saviti u rolat. Motati od uže strane, da rolat bude što deblji. Oštrim nožem narezati poprečne, podjednake komade i poslagati ih u prikladnu tepsiju okrenute presjekom prema gore - dolje. Premazati razmućenim jajetom i peći u već zagrijanoj pećnici oko 40 minuta na 200°C.
Pešt nije isto što i svima poznati pesto. Pešt je svojevrsni začin za mnoga jela na žlicu, naročito grah ili brojne maneštre. Pravi se tako da se luk (to je uz obalu naziv za češnjak), u ovom slučaju narezani listovi poriluka, dobro pomiješaju sa isto vrlo sitno narezanom slaninom. To usitnjavanje ide tako daleko da čak postoje i posebni noževi za pripremu pešta. Danas ih gotovo pa više i nema, a desetljećima ih nisam vidjela u prodaji. Dok se opet ne pojave, dobro će poslužiti i štapni mikser kojim možemo napraviti savršeno kremasti, razmaziv pešt.

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Cikorija, Cichorium intybus - Osnova

Cikorija, vodopija, konjogriz, kažiput, gologuza, žutenica, ženetrga su različiti narodni nazivi za višegodišnju, zeljastu svima poznatu biljku lijepih svijetlo plavih cvjetova (jestivih) što krase vrhove i pazušca razgranate, i do 1 m visoke stabljike. Kao i mnoge druge jestive, korisne i ljekovite biljke, i vodopija se smatra korovom izvan namjerno posijanih, dobro pognojenih mineralnim gnojivima, prethodno duboko preoranih nasada tretiranih neizgovorljivim kemijskim spojevima u namjeri zaštite i izdvajanja iz prirodnog okoliša. Uzgaja se radi korijena bogatog između ostaloga i dragocjenim prebiotikom inulinom. Korijen se narezan suši, tostira i melje u fini prah za kuhanje napitka - nekada obavezne bijele kave ne samo za doručak nego i prije spavanja. Često se cikorija miješala sa prženim ječmom, ali i žirom. Za one koji nisu skloni analiziranju zdravog sastava nutrijenata, bijela kava...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Slika: fjaka u hladovini Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimn...

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...