Smokva, Ficus carica - Carica Karamela
Smokva, Ficus carica je drvo koje se spominje u mnogim legendama pa i religijama. Zanimljivo da se u pričama iz klasične grčke starine ne spominje. Mislim na one priče o bogovima sa Olimpa, njihovim zanimljivim i čudnim životima u kojima svako malo netko nastrada ili bude nagrađen i pretvori se u biljku.
Jedno je vrijeme u antičkoj Grčkoj smokva bila toliko cijenjena da je bio zabranjen izvoz, a prema riječi za antičke švercere smokvama nastala je današnja riječ cinkaroš - izdajica.
Jedna od mnogih zabluda o smokvama je da samonikle smokve nisu jestive. Istina je da postoji i "divlja" uglavnom samonikla smokva, Ficus caprifilus - no to je posve druga vrsta. Njeni plodovi nikada ne sazriju do mekoće. Cijele zime ostaju na stablu i vrlo su korisni jer služe za prezimljavanje malenog kukca oprašivača drugih, jestivih smokava koje nisu samooplodne.
Taj kukac nakon oplođivanja cvata jestive smokve izlazi van kroz istu rupicu na tjemenu ploda kroz koju je i ušao. Nije točno da zrela, zdrava smokva može imati crva, kao na primjer trešnja. Zato su one predstave nekih "ljubitelja" smokava koji prvo ogule plod, pa ga onda seciraju kao trupla iz CSI tv serija vrlo gadljive i posve nepotrebne.
Iako riječ carica u botaničkom nazivu ima posve drugo značenje (Karija, navodno porijeklo najbolje jestive smokve), čitano po naški, onako kako i piše - smokva zaista i jeste carica. Ne samo ljeta, ne zaboravimo sušene smokve, zimsku deliciju.
Slatki, zreli plodovi su jednostavno savršeni i svježi, ubrani u zoru, pravo sa drveta. Meni je to najbolji recept.
No, ako želimo počastiti obitelj, prijatelje, svečanim jelovnikom drage goste, nije baš neki štos poslati ih poslije ručka na smokvu u dvorištu da si sami uberu koliko hoće, na +40°C. No, kako smokve zapravo uživaju na najsunčanijim mjestima, + 40 je još i ugodna hladovina.
Jedan od načina kako od dobroga napraviti bolje je i smokva punjena tostiranim bademima i prelivena karamelom.
Priprema: Prvo tostiramo neoguljene bademe dok ne zamiriši kuhinja. Kada se malo ohlade, nožem ih grubo usitnimo.
Smokve prerežemo po pola, pa žličicom izdubimo mezgu ("meso").
Pomiješamo bademe i mezgu smokve zajedno sa sokom limuna, pa žličicom vraćamo u izdubljenu kožu.
Ovako punjene smokve odložimo u hladnjak da se dobro ohlade.
Karamel treba pripremiti kratko prije serviranja, jer bi se inače rastopio ako ga prerano prelijemo preko smokava. Ako se to dogodi, karamel će izgubiti krckavu teksturu, no ni to nije nikakva tragedija - okus se neće promijeniti.
Ako baš želimo postići i teksturu, ohlađene smokve malo potapkamo papirnatim ubrusom, pospemo šećerom i karameliziramo brenerom.
U nedostatku brenera, posve je legitimno i vrlo zadovoljavajuće na štednjaku napraviti zlatni karamel i preliti ga po svakoj smokvi tek da se pokrije nadjev.
Može biti slika sljedećeg: smokva. Može biti slika sljedećeg: smokva
Sve tako jednostavno, a ukusno , kao dušu dalo za ove vrućine, da se zasladiš, a ne umreš u kuhinji dok pripremaš
Odgovor
Sakrij
Drazenka Duvnjak - da, upravo to. To je plan! 
A staviš na podlogu od sladoleda 
Odgovor
Sakrij
Zorica Sopić - točno tako! Sve je još i bolje sa sladoledom. Evo jedan od smokve:
Odgovor
Prekrasno!
Odgovor
Sakrij
Odabrano je najrelevantnije pa se neki komentari možda ne prikazuju zbog filtra.
- Dohvati vezu
- X
- e-pošta
- Druge aplikacije
- Dohvati vezu
- X
- e-pošta
- Druge aplikacije



Primjedbe
Objavi komentar