Fafarikula, košćela, koprivić, ladonja, kostanjula, bobica je veliko, samoniklo jako dugovječno mediteransko stablo sa puno naziva i puno predrasuda o njemu. Prilično je dobro istraženo, Podaci o ozbiljnim istraživanjima ljekovite i nutritivne vrijednosti ploda pa i lista fafarikule su lako dostupni na internetu. Navedeni su autori, metode istraživanja i dobiveni podaci.
Ukratko, da ne prepisujem, za nas korisni jestivi sastav zrelog ploda fafarikule se prilično podudara sa onim kod ploda smokve.
Bobice fafarikule predmobitelsku generaciju sada već vremešnih zadarskih klinaca asocira na djetinjstvo, "ratove" među vršnjacima i neukusne šale sa pljucama i nevinim prolaznicima ispod volta ka mostu. Zasjeda na Muraju, naravno.
Slika: Sirup od fafarikula, priprema.
U svijesti ljudi, plod fafarikule spada u one slatke grickalice što ih naberemo šaku u prolazu kraj stabla, malo sažvačemo i pljunemo koštice. Zbog te velike koštice a malo ukusnog dijela ploda, fafarikule su na lošem glasu kao divlje voće i mnogi ljudi po selima, kojima kostela raste u dvorištu, jednostavno više ni ne zapažaju to svoje blago. Osim kao hladovinu pod bujnom krošnjom i vješanje ljuljačke na tvrde debele grane.
Uz samo malo dobre volje i vremena, bobice fafarikule možemo pretvoriti u različite, zdrave i vrlo ukusne slastice. Ako napravimo sirup, u tom obliku možemo jednostavnom pasterizacijom konzervirati mediteransko sunce za nadolazeće zimske dane.
Naziv "za dan poslije" molim da oni istraživači ljekovitosti kojima je bitniji taj efekt nego okus i jestiva vrijednost samoniklih biljaka ne pobrkaju sa pojmom pilula za dan poslije, brzim kontraceptivom . Istina da je fafarikula zaista u obliku pilule (kuglice) i da je ljekovita, no nesporazum sa značenjem fraze "za dan poslije" bi mogao uroditi nekim slatkim Nenadom.
Kolač za dan poslije se pravi dan unaprijed. Jednostavno je bolji kada se dobro ohladi i odstoji. Prednost mu je i što je već gotova slastica kada očekujemo goste i u zadnji čas pokušavamo napraviti gozbu.
Još jedna bitna prednost - ovim kolačem i slastičarski početnici sa dvije lijeve ruke u kuhinji (ne mislim na ljevake), mogu impresionirati iskusne znalce.
Sirup od zrelih plodova fafarikule:
- dvije dobre pregršti zrelih bobica treba prvo malo natući, da se raspukne kožica, zatim kuhati sa oko pola litre vode dvadesetak minuta i procijediti kroz kuhinjsku cjediljku. Prilikom cijeđenja žlicom malo pritisnuti i miješati bobice da se što više mezge procijedi (pasira) kroz cjediljku. Pri tom koristimo par puta ponovo već procijeđen sirup tako da više puta njime prelijemo bobice i miješamo ih uz pritisak žlicom. Rezultat je gusti neprozirni, slatki sirup boje čokolade i nježnog mirisa kojeg se ne može ni sa čim usporediti doli fafarikulama. Ukuhavanjem će se količina sirupa smanjiti skoro na pola.
Za dan poslije, recept:
Sastojci - 2 jaja; pola šalice šećera; 1 šalica mlijeka; pola šalice ulja; 3 veće naribane jabuke; 1 šalica griza; 1 šalica mljevenih badema; 1 prašak za pecivo; 2 pune žlice kakao praha; prstohvat soli.
Preliv - 1,5 šalica sirupa od fafarikula dodatno zaslađenog žlicom ili dvije šećera.
Premaz - 4 žlice nekog kiselkastog pekmeza (marelica, šipak, šljiva ili sl)
Glazura slijedeći dan preko hladnog kolača od 100 gr gorke čokolade za kuhanje i 4 žlice ulja.
Priprema - Jaja sa šećerom miksati dok ne povećaju volumen i "pobijele", umiješati ribane jabuke, mlijeko i ulje, a zatim i suhe sastojke griz, kakao, prašak za pecivo, sol i mljeveni badem.
Masu uliti u maslacem premazanu tepsiju za kolače poprašenu brašnom.
Peći oko 45 minuta u pećnici zagrijanoj na 180 - 200°C.
Vrući kolač treba preliti odmah, također vrućim sirupom od fafarikula i ostaviti da se sirup upije, a kolač ohladi na sobnu temperaturu. Sirup će se brže i ravnomjernije upiti ako čačkalicom izbockamo kolač.
Malo ohlađen kolač koji je već upio sirup, premažemo tankim slojem pekmeza i ostavimo u hladnjaku do sutradan.
U jutro, dok se kuha prva jutarnja kavica preliti hladan kolač glazurom od čokolade i u miru i s punom koncentracijom degustirati svoj uradak.