O hrastovima ne znam ništa novo što već nisam ovdje objavila.
Koga zanima više o ovom biljnom rodu iz porodice bukava (Fagaceae) - podaci su dostupni preko tražilice u koju treba upisati riječ hrast, Quercus, a može i žir.
Plodovi svih kod nas poznatih hrastova su žirovi i baš svi su jestivi nakon kraćeg ili dužeg odgorčavanja.
Ni o odgorčavanju žirova ne znam ništa novo, a vrlo sam zadovoljna već opisanom metodom, pa i opet preporučujem tražilicu ZdraveTrave.
Šira okolica moje kuhinje obiluje zimzelenim hrastom crnikom (česmina, Quercus ilex) i to je razlog zašto najčešće u svojim receptima koristim upravo taj žir.
Ima još dobrih razloga za to - crnikin žir ima najmanje tanina, a odgorčavanje je najbrže.
Drugi meni jako važan razlog za korištenje baš ovoga žira je to što imam dobre veze. Nema to veze sa mitom ili korupcijom - jednostavno imam dobru prijateljicu koja voli obilaziti biljke i znamenitosti Zadra, pa mi iz svojih lutanja sa fotoaparatom povremeno donese poneku biljnu zanimljivost.
Hvala Mirjana na vrećici zrelih žirova sa zadarskog Muraja!
Žir iz pećnice, recept
Sastojci za 3 porcije: 2 pregršti očišćenog i dobro odgorčenog žira; 2 veće kapule; Mast (može ulje); oko 150 gr dimljene pancete (slanine); 2 - 3 žlice ljutoga ajvara (može miješanog sa blagim); sol.
Priprema: Žirove skuhamo u posoljenoj vodi, a kapulu narezanu na tanka rebarca zažutimo na masti zajedno sa kockicama pancete.
Ukoliko ne koristimo ni mast niti pancetu, treba povećati količinu masnoće koju i inače koristimo.
U vatrostalnu posudu stavimo kuhani žir zajedno sa malo vode u kojoj se kuhao, preko toga prostremo karameliziranu kapulu (tu je i slanina i mirisna masnoća), te najzad sve pokrijemo dobrim, oštrim ajvarom.
Barem dio ajvara jednostavno mora biti oštrog okusa, inače jelo nije uspjelo!
Mada se ovo jelo može jesti i vilicom zbog kremaste gustoće - ipak je bolje kada se zagrabi žlicom.
Provjereno!