Koromač. Foeniculum vulgare - Zbogom ljeto! - kompot

Sramota je napisati da je samonikli, divlji koromač korov. Ima sve elemente kojima se korovi diče - nikne tamo gdje nije posijan usred neke druge namjerno posađene, mažene i pažene kulture, otporan je, neiskorjenjiv, lako se sam razmnožava... Čak je i trajnica, a to je vrhunac drskosti korova. Viri iz grma lavande, ruža, uz sam korijen lovora, nadvisuje grmiće smilja zasađene uz rub kamene staze, nestašno kvari kompaktni izgled bogate kugle rascvjetane barbarože, ma i da ga se hoću riješiti ne bih mogla.

Koromač je lijepa štitarka, trajnica zelenih paperjastih, mirisnih listića, visoke i snažne stabljike koja može narasti i do 2 m, a koja na ograncima nosi žuto-zeleni štitasti cvat. Cvate i sazrijeva u valovima, od sredine ljeta pa do u kasnu jesen. Jestivi su mirisni zeleni mladi listovi, cvat i sjemenke. Polen koromača je vrhunski pomodni dodatak hrani uvrnutih svjetskih tv kuharskih chefova, sjemenke su glavni sastojak brojnih ljekovitih čajeva, posebno za dojenčad i dojilje, ali i za ostalu populaciju sa probavnim teškoćama ili bez njih. Sastavni su dio poznatih likera, bombona, pa čak i higijenskih potrepština koje stavljamo u usta; vodica i pasta za zube...

Nema te kuće u ruralnoj Dalmaciji koja nema svoj recept za maneštru sa mladim koromačem.

Posebnu je slavu stekao onom starom pričom o kosti od pršuta kojom se služi cijelo selo dok kuha tu maneštru. Ta maneštra i kost su dokaz tradicionalno dobrosusjedskih odnosa stanovnika obale. Umjesto svađa oko međa, mi miroljubivo posuđujemo jedni od drugih tu jednu kost.

Prošla su ta vremena. Nije da danas svaka kuća ima kost od pršuta - promijenila se kuhinja. Srećom, dobrosusjedski odnosi su ostali. Možda i zato što u cijeloj ulici dugoj dobar kilometar žive su samo četiri kuće u kojima se čuvaju ključevi onih praznih, za zlu ne trebalo. Ostalo su prazne vikendice.

I tako, koromač caruje kroz sva godišnja doba. Sada je vrijeme za prikupljanje sjemenki koromača. Treba požuriti, jer bura već danima ne prestaje i čerupa zrele sjemenke. Srećom, plodovi koromača sazrijevaju postepeno i ostati će valjda nešto i za nas onih mirisnih sjemenki što će uljepšati i ugrijati zimske dane u toplim aromatičnim čajevima i brojnim slasticama ali i slanim jelima.

Zbogom ljeto! kompot, recept

Sastojci - 2 do 3 pune šalice na kockice narezane mošusne tikve (ili koje druge čvrstog, narančastog mesa); 2 čaše vode; 3/4 čaše šećera (ili manje ako ne volite jako slatko); pola čaše nezrelih sjemenki koromača.

Ako vam je koromač nedostupan, vrlo dobro će poslužiti i neka od menti privlačnog mirisa.

Priprema - Zakuhati vodu sa koromačem, pa na smanjenoj temperaturi kuhati 5 - 6 minuta. Procijediti, dodati šećer i kockice tikve, pa kuhati dok tikva ne omekša i dobije malo staklastu boju, a tekućina postane sirupasta. To je znak da je upila okus i miris koromača i šećera.

Gotov kompot rashladiti i posuti grožđicama ili suhim brusnicama.