Dok vrtovi i kamenjari mirišu na Sunce, vrijedi odvojiti nekoliko sati za najjednostavniju zimnicu na svijetu. Ne treba nam zamrzivač, sterilizacija ni posebna oprema. Dovoljne su škare, malo hlada i dobra volja.
Većina biljaka koje zovemo čajnima jednako su vrijedne i kao začini. I obrnuto. Kad ih osušimo, ne spremamo samo budući čaj. Spremamo začin za variva, pečeno povrće, ribu, kruh, kolače, sirupe, pa čak i domaće likere.
Pravilo je jednostavno: biljke beremo po suhom vremenu, nakon što ishlapi jutarnja rosa. Sušimo ih u tankom sloju ili u malim snopićima, uvijek u hladu i na prozračnom mjestu. Sunce će ih osušiti brže, ali će odnijeti upravo ono zbog čega ih beremo – mirisna eterična ulja.
Kad postanu lomljive pod prstima, spremamo ih u staklenke ili papirnate vrećice, daleko od vlage i svjetlosti.
Slijedi samo par podsjetnika, mogućnosti su jako velike. Da nabrojim samo one što okružuju širu okolicu moje kuhinje, pola pratitelja ZdraveTrave bi me blokiralo zbog predugačke objave.
Jasno, nećemo brati ni sušiti zimzelene čajne i začinske biljke ako ih imamo uvijek pri ruci. Ne treba sušiti ni ono bilje koje ćemo koristiti sada. Nije istina da se za čajeve bilje mora prvo osušiti, to je zapravo konzerviranje za vrijeme kada nam nije dostupno. Jednako tako, nije istina da čajevi ne prijaju ljeti. Jeste li ikada usred toplinskog vala pili hladan čaj od mente, matičnjaka, ili možda od biljke žuti kokotac (Melilotus officinalis)?
Vrijedi osušiti samo one čajne i začinske biljke koje nam zimi neće biti dostupne – što zbog vremena cvatnje, što zbog prolaznosti plodova, odbacivanja sjemenki (koromač!) ili ako želimo obradovati prijatelje kojima ni zimzelene biljke nisu lako dostupne – možda kaduljom, ružmarinom ili listovima lovora...
Kadulja (Salvia officinalis)
Kraljica mediteranskih čajeva. Nekoliko listova dovoljno je za šalicu, ali jednako lijepo miriše u pečenom krumpiru, janjetini ili focacci.
Majčina dušica (Thymus vulgaris) i naše divlje majčine dušice (Thymus spp.)
Sitni listići prepuni su mirisa. Čaj grije, a kao začin gotovo da nema jela kojem neće pristajati.
Vrisak (Satureja montana)
Omiljeni pratitelj graha, leće, rajčice i gljiva. Odličan je i kao čaj, osobito nakon obilnog obroka.
Lavanda (Lavandula angustifolia)
Ako ste ikada uspjeli napraviti desert koji nema okus šampona, znate koliko je dragocjena. U čaju je koristimo vrlo umjereno, a u slasticama, medu ili šećeru daje prepoznatljiv miris ljeta.
Menta (Mentha × piperita) i druge metvice (Mentha spp.)
Ljeti rashlađuje, zimi podsjeća na svježinu. Osim čaja, odlično pristaje voću, slasticama i limunadama.
Matičnjak (Melissa officinalis)
Jedan od najnježnijih biljnih mirisa. Limunaste note jednako su lijepe u čaju kao i u domaćim sirupima ili voćnim salatama.
Koromač (Foeniculum vulgare)
Na obali se mladi listovi tradicionalno kuhaju kao pravo povrće, a osušeni listovi i sjemenke oplemenjuju kruh, ribu i čajne mješavine.
Origano (Origanum vulgare)
Nije rezerviran samo za pizzu. Mirisan je čaj, izvrstan začin i jedna od biljaka koja sušenjem često postaje još aromatičnija.
Smilje (Helichrysum italicum)
Poznatije po kozmetici nego po kuhinji, ali se u vrlo malim količinama koristi i za čajne mješavine te aromatiziranje pojedinih jela. Njegov miris teško je zamijeniti bilo čim drugim.
Kamilica (Matricaria chamomilla)
Nema gotovo kućanstva koje je nije sušilo. Cvjetovi zauzimaju malo mjesta, a cijele zime mirišu na ljetnu livadu.
Lipa (Tilia cordata, T. platyphyllos)
Ako ste na vrijeme ubrali cvatove, u staklenki vas čeka jedan od najmirisnijih zimskih čajeva.
Bazga (Sambucus nigra)
Cvjetove najčešće pretvaramo u sirup, ali vrijedi dio osušiti. Zimi će biti jednako dragocjeni.
Šipak divljih ruža (Rosa canina) nije samo za čaj. Od sušenih plodova se može napraviti izvrstan sirup, baza sa razne slastice – ni sladoled nije samo za ljeto!
Kupina (Rubus fruticosus) – fermentirani listovi okusom konkuriraju pravom čaju, a sušeni plodovi obogaćuju čajne mješavine bojom, okusom i dakako, nutritivnim vrijednostima.
Na kraju, možda je najljepše upravo to što nijedna staklenka neće biti ista. Netko će spremiti samo kadulju i mentu. Netko će napraviti vlastitu čajnu mješavinu. Netko će osušiti lavandu za kolače, a koromač za zimski fažol.
Biljna zimnica nema recept. Ima samo jedno pravilo: dok ljeto miriše, vrijedi ga sačuvati.
________________________________________
Kad jednom naučimo spremati mirise ljeta u staklenke, zima više nikada neće biti sasvim zima.