Preskoči na glavni sadržaj

Poriluk, Allium ampeloprasum - Lazanje sa plaže


 




Samonikli, "divlji" poriluk, Allium ampeloprasum na svom prirodnom staništu - stijene iznad mora                 Foto: Mirjana Galić Tomić


Lazanje sa plaže, recept

Sastojci - 250 gr mlinaca; Stručak zelenih pera poriluka; 2 balancane (patlidžana) prosječne veličine; vrhom puna žlica koncentrata pomidora (rajčice); ulje i maslac; sol; papar; oko pola litre mlijeka; topivi poluzreli sir (na pr gauda) ne više od 150 gr.

Priprema - Balancane oguliti i narezati na sitnije kockice, pa ih posoliti i ostaviti poklopljene barem pola sata. To se radi da povrće izgubi gorčinu i pusti višak tekućine. Po isteku tog vremena dobro ocijediti, pa i rukama ižmikati odgorčene kockice te ih staviti na zagrijanu mješavinu ulja i maslaca da se kratko prže dok ne upiju svu masnoću.
Koncentrat rajčice razrijediti sa manje oko 2/3 šalice vode, preliti preko balancana i nastaviti pirjati dok se i to ne upije. Sve skupa traje otprilike desetak minuta. Soliti više ne treba jer su patlidžani još uvijek dovoljno slani, ali papar je zbilja potreban.

Sada ćemo pripremiti tepsiju premazanu maslacem, dno tepsije prekriti trećinom izlomljenih mlinaca, preko toga ravnomjerno rasporediti pirjane patlidžane, naribati trećinu pripremljenog sira, ponoviti red izlomljenih mlinaca, ponoviti i red patlidžana i ribanog sira.
Konačno treba završiti sa zadnjom trećinom mlinaca i sira. Pera poriluka sitnije narezati, pa ih zajedno sa mlijekom izmiksati u blenderu.
Pripremljeni složenac na kraju preliti tim zelenim, mirisnim i ponešto ljutim mlijekom i staviti u zagrijanu pećnicu dok tjestenina posve ne upije mlijeko i gornji sloj sira se ne rastopi.
Pećnicu treba zagrijati na slabiju temperaturu, možda oko 170°C, no to ipak zavisi od vašeg sporazuma sa pećnicom. Nisu sve iste. Vrijeme pečenja otprilike 20 minuta, ali i to zavisi od (samo)volje vaše pećnice.









Oznake:

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...
Pročitajte više

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...
Pročitajte više

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...
Pročitajte više