Barbaroža, rozetla, cukarin, rosenkraut i vjerojatno još i više narodnih naziva za ovu zeljastu, grmoliku veoma mirisnu biljku svjedoči o njenoj raširenosti i različitoj, vrlo čestoj upotrebi kroz povijest. Upotreba barbarože je toliko ukorijenjena u svim evropskim zemljama da je dobila vremenom puno narodnih naziva - ne samo kod nas.
Manje je poznato da se radi o više različitih mirisnih hibrida južnoafričke autohtone biljke.
Biljka se vrlo uspješno razmnožava reznicima koje već nakon dva tjedna stvaraju korijenje ako ih stavimo u vodu ili vlažni ali propusni supstrat. Cvjeta u rano ljeto lijepim roza cvjetovima, no cvatnja je kratkotrajna. To je vrlo otporna i zdrava biljka koju ne napadaju nikakve bolesti niti nametnici, a često u vrtovima napuštenih kuća duž obale nadživi i stanovnike i staru kuću.
Vremenom je barbaroža upotrebljavana kao osvježivač prostora, repelent, dezodoran, kao ukrasna biljka, ali i jestiva - začinska, čajna.
Mirisna pelargonija citrusne arome se kod nas najviše upotrebljava u slasticama i naziv barbaroža, odnosno cukarin se odnosi isključivo baš na tu pelargoniju.
4321 je jako, jako stari recept za voćni kolač, možda čak stariji i od mirisne pelargonije na ovim našim prostorima. Radi se o vrlo ekonomičnom receptu, jednostavne i brze pripreme.
Kada neki recept preživi stoljeća i generacije, treba ga isprobati sa poštovanjem. Mora biti dobro!
Osnovne namirnice za taj kolač su - voće (najčešće 4 ribane jabuke); 3 čaše brašna; 2 čaše šećera i 1 čaša ulja. - i to je posve dovoljno. Ne treba mlijeko, jaja niti mikser.
Naravno da možemo već prema vlastitom ukusu, inspiraciji i stanju u smočnici obogatiti ove osnovne sastojke a da ne poremetimo osnovnu jednostavnost.
Moj recept je 54321 - dodala sam 5 listova barborože za posebnu aromu.
54321, recept
Sastojci: 5 listova barbarože; 4 šalice (kod mene šalice zapremine 2 dcl) sitnije narezanih zrelih šljiva; 3 šalice brašna + 1/2 praška za pecivo umiješano u brašno; 2 šalice šećera (ja sam ipak stavila nešto manje šećera jer su šljive koje imam vrlo slatke); 1 šalica ulja.
Moj dodatak je sok od pola limuna u osnovnu smjesu, te 3 žlice pekmeza od šljiva i 3 šake sitno sjeckanih oraha za premaz i posip gotovog kolača.
Priprema:
Pećnicu uključimo da se zagrijava na 180 - 200°C, već prema dosadašnjem iskustvu sa njenim mušicama.
Listove barbarože bez peteljki treba sitno narezati, pa sa svim ostalim sastojcima dobro promiješati.
Tepsiju obložimo papirom za pečenje i ulijemo pripremljenu smjesu za kolač.
Kolač pečemo oko 30 minuta, odnosno dok površina ne dobije tamniju jantarnu boju, a rub uz tepsiju izgleda kao da se hoće odvojiti. Tu ona poznata čačkalica za provjeru ne pomaže jer je kolač zbog voća sočan.
Gotov kolač sam premazala pekmezom od šljiva i posula nasjeckanim orasima, a vi kako hoćete.
Dobro bi "sjela" čokoladna glazura, jednostavno posipanje sitnim šećerom, šlag ili možda snijeg od bjelanjaka kojeg možemo još malo zapeći, osušiti u pećnici...