Preskoči na glavni sadržaj

Čubar & comp. Satureje

 


                                                Čubar & company

 

Čubar (Satureja hortensis), poznat i kao „mladi brat mažurana i timijana“, jednogodišnja je biljka iz porodice usnača (Lamiaceae) koja ne voli gubiti vrijeme – nikne, procvjeta i zamiriše već iste sezone. Njegova uspravna, do 40-ak centimetara visoka pri bazi odrvenjela stabljika, nosi uske, linearne listiće koji skrivaju pikantan, papren miris. Kad u ljeto otvori sitne, prelijepe bijele, ponekad blijedo ružičaste cvjetove, pčele ga doživljavaju kao pravi festival nektara i hrle na party.

U kuhinji se čubar najčešće koristi kao diskretni „zaštitnik želuca“ – dodaje se jelima od mahunarki da smiri njihovu sklonost neugodnim posljedicama nadimanja.                                                                        Stari Rimljani toliko su ga cijenili da su ga sadili kao nisku rubnu živicu po vrtovima, a srednjovjekovni travari smatrali su ga biljkom koja „goni tugu i donosi vedrinu“. Neki su mu čak pripisivali i ulogu ljubavnog začina – jer, kako se pričalo, ništa ne raspaljuje strast poput tanjura graha začinjenog čubrom.
Kad se nešto puno prepričava, možda ima i nešto istine u tome, no ne treba slijepo vjerovati – valjalo bi provjeriti!
Molim povratne informacije sa sočnim pojedinostima.
Danas je čubar i dalje vjerni saveznik variva, kobasica i kiselog kupusa. Diskretan, ali nezamjenjiv – baš poput onog dragog prijatelja koji uvijek stiže na ručak s dobrim raspoloženjem i još boljim apetitom.
U recept koji slijedi možemo jednako uspješno i na isti način ugraditi i neku drugu Satureju, kod nas samonikli i naširoko poznati vrijesak (vrisak, ne vrijes!) Satureja montana ili S. subspicata.
Njih je možda u rujnu i lakše naći, uočljivije su jer su još uvijek u cvatu.
Čubar je precvjetao, nema puno vremena za napraviti sjeme, on je jednogodišnja biljka za razliku od ovih drugih. Razlikovati ćemo ga još samo po nešto mekšim listićima.
Okusi i mirisi ovih biljaka se razlikuju, no ne puno.
Čubar je najpapreniji.
Slijedi recept za umak kojeg možemo koristiti na više vrlo ukusnih načina - od umaka za grickalice, namaza za krekere do vrlo finog i bogatog prelijeva za povrće sa grila.
Recept i sastojci su ludo jednostavni, no ono što je možda zahtjevnije je laka tehnika - doduše ima ju danas svaka kuhinja...




                                                                   Aroma, okus i jednostavnost - 3 u 1
, recept



 Sastojci: 200 gr badema; 2 čajne žličice maslinovog ulja; 1 čajna žličica soli: snop vrškova grančica čubra ( =10 grančica dužine do 5 cm, odrezano škarama)





Priprema: skinemo listiće čubra sa grančica, pa ih zajedno sa malo soli sameljemo u prašak, najlakše u mlincu za kavu,
Bademe tostiramo u pećnici zagrijanoj na 150°C, 20 minuta ili, još bolje, u fritezi na vrući zrak - 15 minuta.
Malo prohlađen tostirani badem sada zajedno sa uljem i začinima sameljemo u maslac.



Ne smijemo pokleknuti zbog sućuti prema sjeckalici i odustati prije vremena. Ako sjeckalica folira da ima visoku temperaturu, pustimo je da malo predahne, sastružimo mljeveni badem sa stijenki posude i nastavimo mljeti dok se sadržaj ne pretvori u glatku mazivu smjesu.




 
Nemojmo podleći iskušenju i dodavati još ulja! Za deset do najviše 12 minuta sasvim sigurno ćemo badem pretvoriti u mazivi, kremasti biljni maslac.

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...