Preskoči na glavni sadržaj

Divlja mrkva, Daucus carota - Pola sendviča


Jesen, najljepše godišnje doba upravo počinje. Od drugih najljepših godišnjih doba se razlikuje po tome što mnoge biljke koje vole nešto kraći dan i mrze suše i vrućine ponovo niču nakon par kasno ljetnih kiša. Mene oduševljava i činjenica da je slijedeće ljeto još daleko.


Divlja mrkva (Daucus carota) također voli jesen. Jedino u to godišnje doba imamo baš sve od mrkve - mlade izboje, prepoznatljiv cvat, zrele i nezrele sjemenke. To je pravo godišnje doba kada oni, još malo nesigurni, mogu sa sigurnošću prepoznati divlju mrkvu.
To je višegodišnja biljka, čukunbaba kultivirane mrkve. Nema toga tko ju nije vidio. Dovoljno je izaći iz kuće. Jedna je od najraširenijih biljaka. Gotovo svako stanište joj odgovara. Lakše ju je prepoznati po cvatu - bijelom štitastom cvatu u sredini kojeg je obavezno jako tamno crveni cvjetić. Kada divlja mrkva precvjetava, cvat se uruši poput ptičjeg gnijezda. Listovi divlje mrkve nalikuju listovima kultivirane, čak im je i miris gotovo identičan.
Cijela biljka je jestiva, no korijen treba znati iskopati. Jestiv je samo mladi korijen, u prvoj godini, prije nego mrkva procvate. Kod starije biljke korijen odrveni. I dalje je aromatičan i u nuždi bi mogao poslužiti za aromatiziranje jela. Ipak, kako se radi o trajnoj biljci, šteta je iskapati korijen. A takva nužda se zbilja rijetko dešava.
Mladi listovi mogu poslužiti sami ili u brojnim kombinacijama za juhe i variva, a jestivi su i ukusni i sirovi. Stabljika, lisne peteljke, pa i listovi su posuti sitnim dlačicama koje kuhanjem nestaju, a ako ih želimo konzumirati svježe, ugodniji su dobro samljeveni.
Pohani cvat divlje mrkve poseban je specijalitet, a sjemenke su izvrstan začin, naročito u marinadama.

Pola sendviča, recept

Sastojci : Nevelik snop listova divlje mrkve; sok pola limuna; 1 režanj češnjaka; 2 - 3 žlice maslinovog ulja; sol i papar. 1 tanko narezan komad kruha po izboru.




Priprema: Skinuti listove sa stabljike jednostavnim provlačenjem cijele stabljike kroz šaku u suprotnom smjeru od rasta listova. Stabljike odbaciti, a listove zajedno sa narezanim češnjakom, uljem, limunovim sokom, soli i paprom usitniti u sjeckalici ili štapnim mikserom. Premazati kruh tom mirisnom smjesom.

Za drugu polovinu sendviča dajte mašti, kreativnosti i sadržaju frižidera na volju!
Oznake:

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...
Pročitajte više

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...
Pročitajte više

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...
Pročitajte više