Preskoči na glavni sadržaj

Kopriva, Urtica dioica - Nabujak od staroga kruha

 

Kopriva, žara, Urtica dioica je jedna od svima poznatih biljaka i svakako jedina koju ni najnevještiji berač samoniklog jestivog bilja naprosto ne bi mogao zamijeniti nehotice nekom drugom biljkom. Ima ona i svoj miris, no ne preporučujem zagnjuriti nos u nju. Dovoljan je i slučajan dodir rukom naličja lista pa da se sa 100% sigurnošću uvjerite da je to ona prava kopriva koju tražite. Često ona nađe vas. Dovoljno je naći prvu, pa da za par minuta opskrbite cijelu obitelj ukusnim, ekonomičnim i zdravim sastojcima za slastan ručak. Kopriva baš uvijek raste u dovoljno velikim populacijama da se možete osjećati kao na bogatoj tržnici.
Ima njih različitih - velikih i malih, višegodišnjih ali i jednogodišnjih.... Ostavimo to botaničarima. Za potrebe dobre kuhinje, sortna lista kopriva je nevažna. Važnije je znati da ju treba brati u rukavicama, onim debelim, koje obično nosimo u ljetne šetnje s namjerom.

Za slučajne susrete ove vrste, ruke se mogu zaštiti bilo kakvom vrećicom, a ekološki osviješteni ljudi koji su žestoki protivnici plastike mogu za ove potrebe upotrijebiti rezervne čarape iz ranca. U najgorem slučaju, izuti privremeno one što imaju na nogama...
Ima i žilavih mazohista koji oduševljeno beru koprivu golim rukama. To su obično samci koji ne kuhaju za cijelu obitelj, pa im i ne treba neka veća količina. Ako i žive sami, svejedno traže publiku pred kojom će se hvaliti svojom junačkom berbom koprive.
Kasno ljeto je vrijeme kada je kopriva u cvatu, još češće već u sjemenu. Takva nije za kuhinju, ali je dobra prilika za sakupiti sjeme i posijati ga negdje u blizini kuće. Svoje, ne tuđe...
One koprive sa rubova urednih pašnjaka i livada koje se redovito kose su pravi cilj čak i u jesen. To je biljka koja se poslije svake košnje i kišice obnavlja warp brzinom.

Nabujak od staroga kruha, recept

Sastojci - Vršne grančice mladih kopriva oko 500gr; stari kruh 3 - 4 kriške; topivi sir, gauda ili onaj u trokutićima 150 gr; 4 jaja, 1 jogurt ili kiselo vrhnje; pola litre mlijeka; sol, papar, koštice buče golice ili suncokreta, ako ima u kući.
Sjemenke nisu obavezne, ali će dodati teksturu i E vitamin za ciljane potrebe održavanja mladenačke vitalnosti, bez obzira koliko nam je godina...



Priprema - Koprivu blanširati, ocijediti, pustiti da se ohladi, dobro ižmikati, pa ju narezati.
Kruh narezati na kockice, pa ga preliti mješavinom mlijeka, jogurta, jaja i sjemenki suncokreta, ako ih ima. Dodati sol i papar te ocijeđenu koprivu. Pažljivo promiješati da se kruh ne raspadne i ostaviti 20 minuta da upije tekućinu.
Bez ponovnog miješanja preručiti sve u namašćenu vatrostalnu posudu, poravnati površinu i posuti ribanim ili narezanim topivim sirom.
Peći u pećnici na 180°C oko pola sata.

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...