Preskoči na glavni sadržaj

Majčina dušica, Thymus serpyllum - Pekarski krumpir

 

Thymus serpyllum je zajedničko ime za više botaničkih varijacija i prijelaznih oblika biljke koju nazivamo majčina dušica. Da zbrka bude veća, vrtni timijan koji kod nas ne raste samoniklo, Thymus vulgaris, također nazivamo majčina dušica. Nije ih teško razlikovati ako to želimo. Samonikla majčina dušica raste priljubljena uz tlo, veoma je razgranata, tek vrhovi ogranaka se izdižu uspravno i cvate više ili manje ljubičastim, kuglastim cvatom na vrhovima ogranaka.
Timijan, vrtna majčina dušica ima uspravan, grmolik rast i cvate svijetlim rahlim cvatom duž vrhova ogranaka.


Majčina dušica
Foto: Agata Radzik

Najčešće nam se pruža mogućnost razlikovanja prema staništu - ono što nađemo u slobodnoj prirodi je divlja majčina dušica, ono što prodaju u malim pitarima po supermarketima je timijan, vrtna majčina dušica. Nema veze što na artiklu piše.
Obje biljke imaju vrlo ugodan, snažan miris koji se razlikuje prema varijetetima biljke, bilo prirodnim, bilo uzgojem stvorenim..
Majčina dušica (svejedno koja) je od davnine poznata začinska, čajna, medonosna i ljekovita biljka. Dobro podnosi sušenje, pa ju i u hladnijim krajevima možemo imati kroz cijelu godinu.
Ljekovitost majčine dušice se slavi tisućama godina. To je jedna od rijetkih bezopasnih a djelotvornih ljekarija.
Kao začin, majčina dušica je također "dušu dala" za kuhare početnike. S njom se ne može pogriješiti. Pristaje uz slatka, slana, masna, posna, povrtna, mesna, riblja jela, juhe, variva, umake, salate, gulaše ili pečenke, kolače i sladolede... I ne samo to, malo je začina koji ne pokvare jelo u slučaju predoziranja. Majčina dušica je i tu carica. Ako vam se omakne previše tih mirisnih listića, jelo će imati doduše jači miris po njima, no vrlo ugodan i uvijek možete uvjeriti sebe i druge da ste baš to i upravo tako htjeli skuhati. Ponosa, hvale i gurmanskog užitka neće manjkati.
Najčešće koristimo u kuhinji majčinu dušicu mirisa limuna, no treba isprobati i ostale brojne mirisne varijante.

Pekarski krumpir, recept
Sastojci za dvije do tri porcije - oko 600 gr krumpira; 200 gr mesnate slanine; dvije manje kapule; malo masnoće po izboru (meni u jelima od krumpira posebno prija mast); sol, papar i dvije vrhom pune žlice suhe majčine dušice ili puno svježe.

Priprema - Oguljen krumpir treba narezati na tanke ploške, slaninu na rezance, a kapulu na režnjeve. Svježe listiće majčine dušice ćemo skinuti sa grančica i zajedno sa soli i paprom prema ukusu, dodati krumpiru.
Zatim ćemo sve preliti masnoćom (ako koristimo maslac ili mast, treba ih malo zagrijati da budu tekući) i dobro, ali zbilja dobro izmiješati.
Peći u jače zagrijanoj pećnici oko 40 - 50 minuta ili dok ne procijenite da jelo ostavlja ukusan, kulinarsko umjetnički dojam. Računa se boja, mekoća i miris.
Neki, inače ozbiljni autori knjiga o ljekovitom bilju tvrde da majčina dušica pomaže pri liječenju alkoholizma tako što ima antabusni efekt. Riskirala sam život i zdravlje eksperimentom u naučne svrhe prije nego sam objavila recept i uz ovo fino i mirisno jelo popila čašu dobrog crnjaka. Zaključak - ti tipovi ne znaju što govore ili svjesno lažu, a ja se osjećam izvrsno.

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...