Preskoči na glavni sadržaj

Sladić, Glycyrrhiza glabra - Kad su bomboni bili crni

 

Sladić , Glycyrrhiza glabra je višegodišnja zeljasta biljka daleko bogatije razgranata ispod zemlje nego iznad. Upravo je korijen ono što privlači ljude još od davnih vremena. To je jedna od rijetkih biljaka koja se kroz povijest možda češće spominjala u slasticama nego u svrhu liječenja. Zahvaljujući internetu i velikom broju ljudi koji se raspamete čim načuju riječ „ljekovito“, taj se odnos posljednjih godina polako okreće naglavačke.
Pripadnici nešto zrelije generacije pamte crne, svilene, čvrste želatinozne slatkiše koji su se polako topili u ustima. Nekada su bili gotovo posvuda, a danas ih kod nas više nema.
Zašto? Ne znam.
Manje je poznato da i bomboni poput Negra ("odžačar grla") ili Bronhija ("lakše se diše") sadrže ekstrakt sladića. Naravno, konditorska industrija raspolaže čudima tehnike kojima prosječno opremljena kuhinja ne može konkurirati.


Ispod ove skromne nadzemne fasade krije se podzemna raskoš korijena - slatki korijen, sladić

No možemo nešto drugo – napraviti slasticu po vlastitom guštu, aromatizirati je prirodnim sastojcima, zasladiti koliko želimo i proizvesti crne, svilene bombone od sladića čiji okus priziva uspomene iz djetinjstva.
Recept koji slijedi nije pokušaj kopiranja industrijskih slatkiša. Napravljeni su od korijena sladića, uz mali mediteranski naklon divljem koromaču
Ako ste kao djeca grickali crne štapiće nalik komadima dvožilnog kabela, dobrodošli u klub. Ako ste ih mrzili, dobrodošli također – i vi ste zapravo dio iste priče.
Ovi slatkiši nisu za svakoga. Ponudite li ih prijateljima koji ih prvi put kušaju, moguće su dvije reakcije. Proglasit će vas slastičarskim genijem ili će bombon ispljunuti, šokirani okusom, i zaključiti da niste normalni.
Nakon kućnog testiranja mogu potvrditi da su obje mogućnosti podjednako realne.
To je provjereno i znanstveno utemeljeno na uzorku petero degustatora.
Rezultat?
Četvero degustatora bilo je oduševljeno, a jedna osoba je bombon odmah ispljunula. Iskreno, ne mogu zamisliti bolju potvrdu da sam uspjela i da je okus sladića ostao autentičan.

Kad su bomboni bili crni, recept
Sastojci: 100 gr usitnjenog suhog korijena sladića; 1 l vode; smeđi šećer 3 žlice; 20 gr želatine pripremljene prema uputi na pakovanju: 1 žlica Gustina + pola žlice kakaa razmućeno u 2 žlice vode; mali prstohvat soli; komadić stabljike koromača* oko 5 cm.


Priprema: usitnjen korijen kuhamo u litri vode oko 40 minuta da bismo dobili koncentrirani uvarak.
Procijedimo i bacimo korijen, dodamo šećer, komad stabljike koromača, prstohvat soli, pa uvarak nastavimo kuhati sve dok se ne reducira na nešto manje od 2 dcl.
To je trenutak kada treba ukuhati i pripremljen Gustin. Još kratko kuhamo da se smjesa jednolično zgusne otprilike kao puding.
Sada izmaknemo sa vatre i čim se malo prohladi umiješamo pripremljenu želatinu.
Ja sam vruću smjesu stavila u silikonske kalupe, no tu možete mašti i kreativnosti pustiti krila – formirati štapiće, jednostavno samo razliti po papiru za pečenje pa kada se malo ohladi rezati kockice ili trakice koje onda smotate u kolut...
Oblike koje smo napravili treba jedan dan sušiti na zraku i povremeno prevrnuti.
*Komad stabljike koromača je moj odabir arome, no može se staviti grančica paprene mente pa se dobije okus Negro bombona, koja zvjezdica anisa za okus sličan Bronhi bombonima ili koju kap ekstrakta vanilije kao siguran, najmanje ekstravagantan aromatik. Što god da stavimo, aromatik ne smije nadvladati prirodni miris slatkog korijena

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...