Štir je biljka bogate povijesti. Prošla je sve korake od osnovne hrane južnoameričkih prostora gdje je uzgajana kao pseudožitarica, do osvajanja Evrope kao jedan od najčešćih, vrlo upornih i invazivnih korova, do povratka statusu zelenog povrća, krmne biljke i ponovo pseudožitarice. Zbog ljepote i žarko tamno crvene boje cvata, različito obojenih listova i veličine, neki varijeteti su i ukrasne vrtne biljke.
Listovi štira imaju boju očiju najljepšeg mačka u široj okolici moje kuhinje:
Kod nas je najčešći samonikli varijetet zeleni štir, Amaranthus retroflexus, bogatog također zelenog, klasastog cvata što se kukasto savija pod vlastitom težinom. Sjemenke ovoga štira su također jestive, mnogobrojne, vrlo sitne i tamne u zrelosti. Štir, rumenika, bogatuš, šćirenica, amarant su brojni nazivi koji svjedoče o raširenosti biljke. Vrijednost zelenog dijela ove biljke nije samo u vrlo ugodnom okusu i izdašnosti. U najtoplije doba godine, kada oskudijevamo svježim zelenim lisnatim povrćem, štir caruje zajedno sa tuštom (Portulaca oleracea) po dvorištima, zapuštenim terenima, po livadama, poljima i oranicama, pored staza i puteva. Voli pjeskovito ali i humusno tlo bogato dušikom. Listovi štira se ističu visokim vitaminskim vrijednostima. Sadrže 135 - 185 mg% vitamina C i oko 13 mg% karotina (izvor: Lj. Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja). Sjemenke štira su bogate škrobom i bjelančevinama. Mljevenjem sjemenki dobivamo krušno brašno, a mogu se koristiti i cijele, poput prosa, ili se kratkim tostiranjem na suhoj tavi mogu od njih napraviti minijaturne kokice.
Čupava marenda, recept
Sastojci za 2 - 3 porcije - Oko 500 gr mladoga štira (mlad je sve dok ne procvate). Beru se vrhovi biljaka, listovi zajedno sa stabljikama. 250 - 300 gr bijeloga kruha, ili još bolje, peciva; 2 dcl mlijeka; 2 jaja (odvojiti bjelanjak); 60 gr omekšanog maslaca; sol i papar. Za premaz - kajmak ili mazivi sir, a može i malo prešane šunke.
Priprema - Štir kratko blanširati, ohladiti pod mlazom vode, dobro ocijediti i ižmikati, pa vrlo sitno narezati. Kruh iskidati na komadiće i preliti mlijekom, da se dobro namoči. Ocijediti i ižmikati, a mlijeko što ostane popiti ili dati mački što vas gleda sa obožavanjem dok kuhate. Štir, kruh, maslac i žumanjke dobro izmiješati, začiniti solju i paprom. pa na kraju pažljivo i ravnomjerno umiješati snijeg od bjelanjaka. Uliti masu u maslacem premazanu tepsiju i peći na 180°C oko pola sata. Ovo je izvrsno i bez ikakvog nadjeva, no ako želite obradovati nepce (a tko ne bi želio!?), malo ohlađen slani kolač premažite zrelim kajmakom ili sirnim namazom - već prema ukusu i stanju u hladnjaku.
Listovi štira imaju boju očiju najljepšeg mačka u široj okolici moje kuhinje:
Kod nas je najčešći samonikli varijetet zeleni štir, Amaranthus retroflexus, bogatog također zelenog, klasastog cvata što se kukasto savija pod vlastitom težinom. Sjemenke ovoga štira su također jestive, mnogobrojne, vrlo sitne i tamne u zrelosti. Štir, rumenika, bogatuš, šćirenica, amarant su brojni nazivi koji svjedoče o raširenosti biljke. Vrijednost zelenog dijela ove biljke nije samo u vrlo ugodnom okusu i izdašnosti. U najtoplije doba godine, kada oskudijevamo svježim zelenim lisnatim povrćem, štir caruje zajedno sa tuštom (Portulaca oleracea) po dvorištima, zapuštenim terenima, po livadama, poljima i oranicama, pored staza i puteva. Voli pjeskovito ali i humusno tlo bogato dušikom. Listovi štira se ističu visokim vitaminskim vrijednostima. Sadrže 135 - 185 mg% vitamina C i oko 13 mg% karotina (izvor: Lj. Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja). Sjemenke štira su bogate škrobom i bjelančevinama. Mljevenjem sjemenki dobivamo krušno brašno, a mogu se koristiti i cijele, poput prosa, ili se kratkim tostiranjem na suhoj tavi mogu od njih napraviti minijaturne kokice.
Čupava marenda, recept
Sastojci za 2 - 3 porcije - Oko 500 gr mladoga štira (mlad je sve dok ne procvate). Beru se vrhovi biljaka, listovi zajedno sa stabljikama. 250 - 300 gr bijeloga kruha, ili još bolje, peciva; 2 dcl mlijeka; 2 jaja (odvojiti bjelanjak); 60 gr omekšanog maslaca; sol i papar. Za premaz - kajmak ili mazivi sir, a može i malo prešane šunke.
Podijeljeno s publikom Javno