Preskoči na glavni sadržaj

Tušt, Portulaca oleracea - Punjeni krumpiri

 

Tušt, Portulaca oleracea


Tušt je jedna od onih biljaka u kojima ima neobično mnogo mogućnosti za različita jela: može se jesti sirov, kuhan, pržen, pečen, ukiseljen, zgusnuti juhu, popraviti salatu i završiti u bureku. Botanički je skroman, kulinarski poprilično razuzdan, svestran. I dok mi svako ljeto ponovo smišljamo što ćemo s tuštem, on je već stoljećima sasvim lijepo završavao u loncima raznih naroda.
Nije nov, samo smo ga mi ponovno otkrili.
Danas nova epizoda iz serije "porcija tušta“. Nisam brojala koliko je recepata na ZdravojTravi sa ovom biljkom kroz 7 sezona, ali mislim da je vrlo ozbiljna konkurencija brojnošću epizoda onim mlitavim, beskrajnim tv serijama.

Punjeni krumpiri, recept

Sastojci: 4 manja krumpira; 1 šalica sitno narezanog tušta (listići i grančice); 2 zuba češnjaka; 2 žlice vrlo sitno narezane pancete; 1 žlica koncentrata pomidora; malo masnoće za pirjanje (mješavina ulja i maslaca daje vrlo dobar rezultat); sol i papar ili čili sos; 4 komadića topivog sira.
Priprema: Krumpire skuhamo u ljusci, pa ih stavimo u maslacem premazane kalupe za mafine, ogulimo samo gornji dio kore i nekim predmetom, na primjer bićerinom (čašica za rakiju) pritisnemo po sredini da napravimo udubljenje za punjenje.
Na mješavini maslaca i ulja vrlo kratko pirjamo komadiće pancete, dodamo sitno narezan tušt i protisnut češnjak i čim sve to fino zamiriši, umiješamo i koncentrat rajčice sa 2 - 3 žlice vode.
Smjesa treba biti gusta i dobro začinjena. Sada time žličicom punimo one rupe u krumpirima, povrh stavimo po komadić topivog sira i kratko zapečemo (samo par minuta u fritezi na vrući zrak ili u pećnici pod gornjim grijačem, samo da se sir "raspekmezi" od vrućine, a krumpir preuzme dio okusa šalše..
Prijedlog - serviramo uz salatu od krastavaca i jogurta.


Oznake:

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...
Pročitajte više

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...
Pročitajte više

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...
Pročitajte više