Preskoči na glavni sadržaj

žižula, Ziziphus jujuba - Jujuba krema

 


Voćna krema od svježih, zrelih žižula koju danas predlažem se može na puno maštovitih načina primijeniti, ne samo kao nadjev za razne kolače. Prednost je osim naravno vrlo finog okusa i u lakoj i brzoj pripremi.
Višak gotove voćne kreme se može spremiti u zamrzivač, ili u staklenke, pa pasterizirati.

Jujuba krema u primjeni:


Tako spremljena krema ponovo će nas radovati u nekoj novoj, jednako brzoj slastici - na primjer, brzim prhkim punjenim debeljuškastim jastučićima od lisnatog tijesta...
Jujuba krema
Sastojci: 30-tak zrelih plodova žižule; grumen maslaca veličine oraha; prstohvat soli; 1/4 šalice sirupa od agave, no može i smeđi ili bijeli šećer - što već ima u kući; pola čajne žličice cimeta u prahu; sok pola limuna; šaka badema.
Priprema: Ne previše zrele, još tvrde plodove žižule treba narezati i baciti košticu.
Na rastaljenom maslacu desetak minuta pirjamo, uz povremeno dodavanje vode žlicom i uz miješanje, usitnjeno voće sa svim začinima - agavinim sirupom, cimetom, limunovim sokom i vrlo malo soli.
Čim voće poprimi drugu boju, malo na smećkasto i kao prozirno, kaša je gotova.
Štapnim mikserom ovu kašu usitnimo u svilenkastu kremu. Cilj je jednako kremasto usitniti kožu i usplođe pirjanih žižula.
U gotovu kremu možemo, ali i ne moramo dodati nasjeckane bademe ili neke druge orašaste plodove.
Ja jesam i nije mi krivo. I opet ću!
Oznake:

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...
Pročitajte više

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...
Pročitajte više

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...
Pročitajte više