Začinsko bilje je pravo čudo prirode. Isplati se poznavati ga. Oni što ne razlikuju samoniklo jestivo bilje tipa voće, povrće i krušarice, morali bi naučiti prepoznavati makar začinsko bilje. To je osnova koja bi se trebala podučavati u školama. Istina da je to prilično opširna materija, no ne treba žuriti. Cijeli život jedemo, stignemo naučiti... Neću sada nabrajati što sve spada u tu kategoriju. Već sam o tome više puta, opširno pisala i sve objave na tu temu su sačuvane na stranici ZdravaTrava.
Većina začinskih biljaka raste nama koji živimo uz more tu negdje oko kuće. Mnoge od njih dobro podnose sušenje, zadržavaju okuse, mirise i funkcionalnost i u osušenom stanju, pa ih možemo takve poslati prijateljima na kopnu.
Gotovo sve te biljke imamo svježe i zimi, neke od njih zapravo samo zimi.
Začinske biljke, uostalom svi začini osim soli su biljnog porijekla, služe da okus i miris jela učine privlačnim, teža jela probavljivijim, otklone neke nepoželjne nuspojave konzumacije određene hrane.
Koliko dobra mogu začini donijeti nekoj hrani, toliko ju mogu i upropastiti ako ih nepravilno doziramo ili kombiniramo.
Od jedne te iste namirnice upotrebom prikladnih, različitih začina možemo napraviti više različitih jela, različitih okusa i mirisa. Ukusnih, naravno - jer ako jelo nije ukusno, nije jelo!
Primjer su paštete od graha. 
Za paštetu od graha se može upotrijebiti bilo koji kuhani grah, ali ipak je najbolji onaj bijeli. Kuhani bijeli grah daje nježnu, kremastu, dobro mazivu teksturu paštetama, nije nametljivog okusa ni mirisa, pa se slaže sa mnogim začinima.
Grah je tipična zimska namirnica naših krajeva. I šire, puno šire.
Nitko normalan ne kuha grah samo za jedan obrok. Nije to samo stvar uštede vremena, energije, ili novca. Što veća količina se kuha, to je bolji rezultat. Najukusniji je grah iz kazana, no nemojmo baš ni pretjerivati, posebno ako živimo u malom stanu...
Pod normalan, podrazumijevam - prosječan. Tu nas je većina. Oni ispod tog prosjeka su ljudi koji ne vole ili ne znaju kuhati, a oni iznad su uglavnom neshvaćeni genijalci što rade čuda od poznatih i nama nepoznatih namirnica i većinom egzotičnih začina.
Višak skuhanog graha se može i zalediti, no nije to više ista stvar. Više puta ponavljano isto jelo u nekom kratkom vremenskom razdoblju može postati dosadno i odbojno.
Dio skuhanog graha ćemo odvojiti za neku buduću salatu.
A možemo napraviti i neku od pašteta ili više njih.
Paštete od graha su ekonomične, ukusne, lako i brzo se pripremaju, nema više nikakvog kuhanja, mogu poslužiti kao namaz za večeru ili doručak, nadjev u sendvičima, umak za štapiće od povrća ili krekere, spas u zadnji čas kada se najave iznenadni gosti na popodnevno druženje, čaj i malu zakusku... Mogu se jesti i žlicom, svaki puta kad otvorimo vrata hladnjaka.. Prilika je puno.
Ovim paštetama se mogu jednako dobro i uspješno zabaviti oni što ne znaju ili ne žele kuhati, svi prosječni obiteljski pripremači hrane, pa će čak i kulinarskim genijalcima pomoći da budu shvaćeni.
U receptima što slijede upotrijebila sam začinske biljke o kojima sam već puno pisala, pa neću ponavljati opise.
Četiri paštete
1) Dinjica, mala krvara, Sanguisorba minor - snažan okus po krastavcu, ne podnosi dobro sušenje, ali se može uspješno zalediti.
Sastojci - 1 šalica kuhanog bijelog graha; 3/4 šalice listića dinjice; 1/2 šalice pešta od pancete i češnjaka; sol.
Priprema - sve zajedno kremasto izmiksati, najbolje štapnim mikserom.
2) Ružmarin, Rosmarinum officinalis - vrlo jak začin, pa s količinom oprezno. Dobro podnosi sušenje, za paštetu ga treba dobro usitniti.
Sastojci - 1 šalica gustog variva od bijeloga graha zajedno sa malo skuhanog suhog mesa ili kožica, ako ima; 1 žlica svježeg ružmarina ili nešto manje suhog; sok pola limuna; 3 žlice biljnog ulja; pola žličice oštre crvene paprike u prahu. Sol oprezno, jer je meso obično slano.
Priprema - sve zajedno kremasto izmiksati, najbolje štapnim mikserom.
3) Vrijesak, vris, Satureja montana - začinska i čajna biljka prikladna za mnoga slana ili slatka jela. Dobro podnosi sušenje, za paštetu ju treba jako usitniti.
Sastojci - 1 šalica kuhanog bijelog graha; 2 na suncu sušena pomidora iz maslinovog ulja zajedno sa 4 žlice ulja (ili 1/2 žlice koncentrata rajčice i 5 žlica maslinovog ulja); 1/2 žlice senfa; sol i obilje svježe mljevenog papra.
Priprema - sve zajedno kremasto izmiksati, najbolje štapnim mikserom
4) Menta - bilo koja, ona koju volite i imate u vrtu ili u pitaru. U mom receptu je paprena menta, Mentha piperita - začinska i čajna biljka pepermint okusa, efekt hlađenja. Relativno dobro podnosi sušenje, ali je ipak bolja svježa.
Sastojci - 1 šalica kuhanog bijelog graha; 15 - 20 listova mente; sok i korica pola limuna; 5 žlica biljnog ulja; svježe mljeveni papar i sol.
Priprema - sve zajedno kremasto smiksati, najbolje štapnim mikserom.