Preskoči na glavni sadržaj

Divlja kruška trnovača, Pyrus amygdaliformis - Svinjetina u šugu

 

Da odmah bude jasno, recept definitivno nije za vegane.
Zapravo, ovaj bi se šug (umak, saft) dao i posebno napraviti bez mesa, ali sasvim sigurno ne bi imao isti okus i miris. Bit recepta je u miješanju sokova svinjskog pečenja, te divljeg voća i mrkve. Posebno ako volite slatko - ljutu kombinaciju umaka uz pečenje.
Za početak, treba naći i obrati divlju krušku. Uz obalu Jadrana raste samoniklo samo posebna, dugovječna, listopadna divlja kruškica niskog debla, raspucale kore u svim smjerovima, okruglaste, dobro razgranate krošnje koja prkosi i najoštrijim vjetrovima, a korijen seže duboko i široko, pa je to voćkica koja najbolje čuva tlo od erozije. List ove kruške ima uzak i šiljast oblik kao i onaj bademov. Tako je i dobila botaničko ime - amygdaliformis.

To je vrsta otpornija od kaktusa, ne postoje uvjeti koji ju mogu oboriti. Kao i većina drugih jezgričavih voćaka i ova divlja, samonikla mediteranska vrsta pripada velikoj porodici ruža i svako se proljeće okiti mnoštvom prelijepih bijelih cvjetova sa crvenim prašnicima. Za svaki slučaj, ponekad obilno procvate i na jesen. Nije rijetkost u desetom mjesecu zateći tu kruškicu u ponovnom cvatu, zajedno sa zrelim plodovima.
Plodovi su mali, kuglasti, ne veći od poštenog oraha. Koštice i jezgra oduzimaju prostor jestivom dijelu, a pomalo pjegava zeleno smeđa kora ploda je tvrda i gruba. I nije neka reklama za ukusno voće! Okus kruške kada prezrije, što bi rekli pomalo sagnjili, je sladak i vrlo primamljiv. Kontinentalci obično daju upute - jestivo nakon prvih mrazova. Da mi sa južnijih područja čekamo mrazeve, jeli bismo divlje voće možda svake pete godine. I to ako imamo sreće.
Zreli plod ove kruške je tvrd, kiselkasto slatkog okusa. Omekšati se može u mikrovalnoj pećnici, ako nam se žuri. Osušen plod je izvrstan u zimskim čajnim mješavinama. Za druge prerađevine, kruškicu treba malo odalamiti kuhinjskim batom za meso, a može i kamenom ako kuhamo u prirodi. Bitno je da plod malo napukne.
Svinjetina u šugu
Sastojci - komad svinjetine ili par šnicli od vratine prošarane masnim tkivom - oko 800 gr; sol; 4 - 5 mrkvi; dvadesetak divljih kruškica; sol, mast ili ulje za prženje; 1 žlica šećera (ili pola žlice meda); 1 čajna žlica ljute čili paste; malo vruće vode.



Priprema - Meso ranije dobro posoliti, pa ga kratko sa svih strana prepržiti na vrućoj masnoći da dobije lijepu boju i miris, a pore se zatvore. Tako će sačuvati sočnost. Naliti sa malo vruće vode, dodati očišćene i narezane mrkve i malo natučene divlje kruške. Dobro poklopiti i pirjati dok meso ne omekša.
Ovo se može pripremati na štednjaku ako raspolažemo dobrim posuđem debelog, teškog dna i poklopcem koji čvrsto zaptiva. U pećnici pripremljeno jelo će biti jednako ukusno u vatrostalnoj posudi sa poklopcem ili u vrećici za pečenje. Treba li spomenuti peku?!
Kada je meso gotovo izvadimo ga, a kruške, mrkve i sokove propasiramo ili protisnemo kroz kuhinjsko cjedilo. Cilj je odstraniti koštice krušaka i tvrdu kožicu. Tako protisnutu masu tek sada začinimo šećerom ili medom, pa dodamo i ljutu pastu. Servirati treba posebno, uz meso.

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...