Od proljeća pa do kasne jeseni priroda nas daruje slatkim, slasnim plodovima koji sazrijevaju bez ljudske intervencije. Nit orali, nit kopali, nit gnojili nit špricali kojekakvim čudima, dovoljno je samo prošetati nedirnutom prirodom i znati što i kada sazrijeva. A šetamo tak i tak, iz čistoga gušta. 
Na slici: nešpula sazrijeva među prvim voćkama priobalja. Ova je snimljena zimi, u cvatu
Još samo znanje. Zato se družimo i učimo jedni od drugih. I dogodi nam se u oduševljenju da uberemo nešto viška i koji put ne znamo što s tim. Najčešći načini konzerviranja viškova divljeg voća su sirupi, džemovi i pekmezi, kašice , sušenje ili zamrzavanje... Pomalo zaboravljen i zapostavljen način jednostavnog konzerviranja tih slatkih plodova je kompot.
Kompotiranje nije isto što i kompostiranje, napomena za one prave neznalice, početnike u šumi i u kuhinji. Samo se sjetite kako bi bilo fino usred zime uživati u slatkim i mirisnim kupinama ili smokvama, da ne nabrajam, u zdjelici kompota, nekoj kremi ili u voćnom kolaču, uz jutarnje pahuljice ili carski drobljenac... Za svaki slučaj, mada vjerujem da to većina dobro zna - samoniklo voće pogodno za kompot, onako na brzinu nabrojeno je : jagode, divlje trešnje, nešpule, maline, ribizle, kupine, planika, amule, smokve, dud, drenjine... I ono što se ovaj čas ne mogu sjetiti a većina šetača prirodom dobro poznaje.. Tajna dobrog, jednostavnog i trajnog kompota nije u konzervansima nego u dobroj pasterizaciji.
Kompot, recept:
Sastojci - voće po izboru; 2 - 3 žlice šećera (staklenka od 750 gr); voda i začini prema ukusu, a može i bez njih.
Magunja (planika) također istovremeno cvate i plodi:
Priprema - Ako imate tvrdu vodu, dobro bi bilo prokuhati ju i ostaviti da se ohladi, a talog sedimentira. U čiste staklenke poslagati voće, malo protresti da se slegne, no nikako ne gnječiti. Posuti sa par žlica šećera - zavisi od ukusa i slatkoće voća. Dodati začine koje volite - tanki sloj kore limuna ili naranče, anis, sjemenke koromača, štapić cimeta, komadić mahune vanilije, malo ruma, nekog mirisnog likera, možda malo limuntusa, ili jednostavno baš ništa. Naročito ako voće ima svoj karakterističan ugodan miris i nešto svoje kiseline. Preko voća u staklenki preliti vodu, hermetički zatvoriti i staviti u pećnicu, pa uključiti na 95°C i ostaviti tako dva sata.
Na fotografiji su kompoti od cijelih crnih smokava, prepolovljenih smokava nosača i od amula (zerdelija, džanarika).
Nije to previše, računajte da je pećnici potrebno vrijeme da se zagrije na tu temperaturu, a i sadržaj staklenki ne postigne odmah tu toplinu. Nakon dva sata isključite pećnicu i ostavite kompot u njoj dok se ne ohladi...
Na slici: nešpula sazrijeva među prvim voćkama priobalja. Ova je snimljena zimi, u cvatu
Još samo znanje. Zato se družimo i učimo jedni od drugih. I dogodi nam se u oduševljenju da uberemo nešto viška i koji put ne znamo što s tim. Najčešći načini konzerviranja viškova divljeg voća su sirupi, džemovi i pekmezi, kašice , sušenje ili zamrzavanje... Pomalo zaboravljen i zapostavljen način jednostavnog konzerviranja tih slatkih plodova je kompot.
Kompotiranje nije isto što i kompostiranje, napomena za one prave neznalice, početnike u šumi i u kuhinji. Samo se sjetite kako bi bilo fino usred zime uživati u slatkim i mirisnim kupinama ili smokvama, da ne nabrajam, u zdjelici kompota, nekoj kremi ili u voćnom kolaču, uz jutarnje pahuljice ili carski drobljenac... Za svaki slučaj, mada vjerujem da to većina dobro zna - samoniklo voće pogodno za kompot, onako na brzinu nabrojeno je : jagode, divlje trešnje, nešpule, maline, ribizle, kupine, planika, amule, smokve, dud, drenjine... I ono što se ovaj čas ne mogu sjetiti a većina šetača prirodom dobro poznaje.. Tajna dobrog, jednostavnog i trajnog kompota nije u konzervansima nego u dobroj pasterizaciji.
Kompot, recept:
Sastojci - voće po izboru; 2 - 3 žlice šećera (staklenka od 750 gr); voda i začini prema ukusu, a može i bez njih.
Magunja (planika) također istovremeno cvate i plodi:
Priprema - Ako imate tvrdu vodu, dobro bi bilo prokuhati ju i ostaviti da se ohladi, a talog sedimentira. U čiste staklenke poslagati voće, malo protresti da se slegne, no nikako ne gnječiti. Posuti sa par žlica šećera - zavisi od ukusa i slatkoće voća. Dodati začine koje volite - tanki sloj kore limuna ili naranče, anis, sjemenke koromača, štapić cimeta, komadić mahune vanilije, malo ruma, nekog mirisnog likera, možda malo limuntusa, ili jednostavno baš ništa. Naročito ako voće ima svoj karakterističan ugodan miris i nešto svoje kiseline. Preko voća u staklenki preliti vodu, hermetički zatvoriti i staviti u pećnicu, pa uključiti na 95°C i ostaviti tako dva sata.
Na fotografiji su kompoti od cijelih crnih smokava, prepolovljenih smokava nosača i od amula (zerdelija, džanarika).
Nije to previše, računajte da je pećnici potrebno vrijeme da se zagrije na tu temperaturu, a i sadržaj staklenki ne postigne odmah tu toplinu. Nakon dva sata isključite pećnicu i ostavite kompot u njoj dok se ne ohladi...