Preskoči na glavni sadržaj

Kupina, Rubus fruticosus - Oproštajne pus(l)ice

 

Većina naših voćaka što ih uzgajamo spada u obitelj ruža i već su nam formirale ukus ne samo iščekivanjem organoleptičkih užitaka, nego i vizualni, pa čak i emotivni. Raduju nas. Te cvjetove smatramo lijepim i jedan su od razloga zašto nas veseli proljeće.
Uz obalu mora nema behara. Naše voćke drugačije cvatu. Skrivaju proljetne cvjetove da ih zaštite od bure (smokva), ili su im vrlo sitni i neugledni kao kod masline...
Nar ima prekrasan žarko crveni cvijet u obliku trube.
Bademi cvatu raskošno kao što i treba prava voćka cvjetati, ali sve te starinske sorte promaše proljeće i procvatu krajem zime, često već u siječnju...
Naše kupine cvatu kada god im se prohtije. Većinom su zimzelene i cvatnja im se protegne kroz par mjeseci. Nerijetko se na istoj grančici može vidjeti cvijet i već zametnuti plod.

Kupine su inače penjačice. U krajevima poznatim po burama - puzačice. Za ubrati sočan, mirisan i sladak plod treba se sagnuti. Uglavnom beremo plodove sa oboda grma. Sredinu i protiv svoje volje ostavljamo pticama iz jednostavnog razloga što mi nemamo krila.
Čak i da obujemo dobre čizme, nije baš sigurno zaći u grm naše kupine. Uglavnom rastu na oštrom i dakako vrlo neravnom kamenjaru kojeg dobro prikrivaju gustim mnoštvom trnovitih grana. Da ne spominjem čestu fobiju od zmija. U vrijeme kada kupine sazrijevaju, ni zmijama više nije do sunčanja, pa se sakrivaju u hladu.
To je upravo sada, krajem klimatološkog ljeta. Tim sočnim, mirisnim zbirnim bobama se ljeto oprašta.

Oproštajne pus(l)ice, recept
Sastojci - 1,5 šalica zrelih plodova kupine; 3 bjelanjka; prstohvat soli; štrc limunovog soka; 3/4 šalice šećera.
















Priprema - Kupine sa vrlo malo vode staviti poklopljene da se kuhaju otprilike 8 - 10 minuta, samo da omekšaju, napukne im kožica i puste sok. Pri kraju kuhanja ih treba malo zgnječiti, a zatim procijediti kroz sitno kuhinjsko cjedilo i uhvatiti sok. Dobiti ćemo malo više od pola šalice koncentriranoga soka.
Bjelanjke sobne temperature pjenasto miksamo sa malim prstohvatom soli, pa kada dobijemo pjenu sa mekanim vrhovima, postepeno dodajemo šećer i limunov sok, sve dok pjena ne postane čvrsta i sjajna.
Veliku tepsiju od pećnice obložimo papirom za pečenje i pomoću dvije žlice ili ukrasne vrećice pravimo malo spljoštene puslice. Treba paziti da u sredini ne budu izbočene. U svaku pjenastu puslicu stavimo po žličicu soka od kupine i čačkalicom malo promiješamo da ostane uzorak kakav nam se sviđa.
Sušenje poljubaca se vrši na temperaturi pećnice od oko 60°C, 2 - 3 sata. Idealni poljupci su izvana prhki, a iznutra još mekani.
Oznake:

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...
Pročitajte više

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...
Pročitajte više

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...
Pročitajte više