Raštika, Brassica oleracea var. acephala je dugo bila osnovna namirnica toplijih krajeva priobalja, i otoka. Nakon kratkog perioda oduševljenja uzgojenim lisnatim povrćem sa svih strana Globusa, ova se "sirotinjska" hrana vraća na naše tanjure u velikom stilu. Zaslužni su nutricionisti koji su raštiku proglasili superhranom, ne bez razloga! O silnom bogatstvu nama potrebnih nutrijenata i siromaštvu u manje potrebnim kalorijama suvremenom čovjeku, neću. O tome već i vrapci sve znaju.
Naša raštika nije samo jedna jedinstvena, posvuda ista biljka. Istraživanja autohtonih populacija hrvatskog priobalja utvrdila su morfološke razlike među uzorcima prikupljenima u Istri, Dalmaciji, Dalmatinskoj zagori i na Mljetu. Tradicionalno se sjeme često čuvalo iz vlastitog uzgoja. To znači da iza naziva raštika stoji raznolika lokalna baština, a ne samo jedna standardizirana sorta iz vrećice. Raštika je acephala — to znači bezglava. Ne stvara glavicu poput kupusa, nego listove razvija duž stabljike. Botaničari su joj to uredno upisali u ime. Za neke druge bezglave pojave u prirodi još nisu pronašli zajednički naziv.
Zdrava zakuska, recept
Sastojci za šest mafina: čaša sitno narezanih mladih listova raštike; 3/4 čaše glatkog brašna; na vrh noža praška za pecivo; 1 jaje, 2 žlice maslinovog (ili drugog) ulja; 3 - 4 žlice mlijeka; 1,5 kobasica (tipa kranjska).
Priprema: Sve sastojke osim kobasica treba pomiješti i puniti tom smjesom (do pola) košarice za mafine utisnute u kalup. U svaku tako napunjenu košaricu sada stavimo po kolut kobasice i završimo punjenje smjesom raštike i tijesta. U fritezi na vrući zrak ove ćemo mafine peći 15 minuta na temperaturi 170°C, a u pećnici nešto malo duže.

