Preskoči na glavni sadržaj

Raštika, Brassica oleracea var. acephala - Zdrava zakuska

 


Raštika, Brassica oleracea var. acephala je dugo bila osnovna namirnica toplijih krajeva priobalja, i otoka.  Nakon kratkog perioda oduševljenja uzgojenim lisnatim povrćem sa svih strana Globusa, ova se "sirotinjska" hrana vraća na naše tanjure u velikom stilu.                                                                                Zaslužni su nutricionisti koji su raštiku proglasili superhranom, ne bez razloga! O silnom bogatstvu nama potrebnih nutrijenata i siromaštvu u manje potrebnim kalorijama suvremenom čovjeku, neću. O tome već i vrapci sve znaju.


Naša raštika nije samo jedna jedinstvena, posvuda ista biljka. Istraživanja autohtonih populacija hrvatskog priobalja utvrdila su morfološke razlike među uzorcima prikupljenima u Istri, Dalmaciji, Dalmatinskoj zagori i na Mljetu. Tradicionalno se sjeme često čuvalo iz vlastitog uzgoja. To znači da iza naziva raštika stoji raznolika lokalna baština, a ne samo jedna standardizirana sorta iz vrećice.                     Raštika je acephala —  to znači bezglava. Ne stvara glavicu poput kupusa, nego listove razvija duž stabljike. Botaničari su joj to uredno upisali u ime. Za neke druge bezglave pojave u prirodi još nisu pronašli zajednički naziv.


Zdrava zakuska, recept

Sastojci za šest mafina:  čaša sitno narezanih mladih listova raštike; 3/4 čaše glatkog brašna; na vrh noža praška za pecivo; 1 jaje, 2 žlice maslinovog (ili drugog) ulja; 3 - 4 žlice mlijeka; 1,5 kobasica (tipa kranjska).

Priprema: Sve sastojke osim kobasica treba pomiješti i puniti tom smjesom (do pola) košarice za mafine utisnute u kalup.                                                                                                                    U svaku tako napunjenu košaricu sada stavimo po kolut kobasice i završimo punjenje smjesom raštike i tijesta.                                                                        U fritezi na vrući zrak ove ćemo mafine peći 15 minuta na temperaturi 170°C, a u pećnici nešto malo duže.

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...