Preskoči na glavni sadržaj

Rogač, Ceratonia siliqua - Sladoled za bablje ljeto



Rogač baš i nije danas jako poznata biljka.
Više - manje svi su čuli za rogačevo brašno zahvaljujući ponekom mudrom proizvođaču i distributeru. O tome kako rogač izgleda u prirodi i da je samonikla, autohtona biljka između ostalih i naše obale i otoka, malo tko zna.
U nekom mogućem kvizu zamislite pitanje za milijun - kako biste napravili parove ako vam se ponude na primjer ovi nazivi biljaka: rogač, marihuana, jasmin, dud (murva), slanutak; maslina, hmelj i smokva? Da malo pomognem, treba ih svrstati po porodicama u 4 para.
Ono što se o rogaču obično govori je da je prirodno sladak, može biti zamjena za čokoladu, njegove sjemenke su predložak za karat, jedinicu kojom se označava udio zlata u zaručničkom prstenu sumnjivog ljubavnika...


A ima toga još. Rogač je na prostoru Mediterana poznat davno prije kakaovca, pa je zapravo čokolada zamjena za rogač, a ne obratno. Osim u slučaju pasa, dragih nam vjernih prijatelja koje ne smijemo nagrađivati čokoladom, jer ju njihov metabolizam ne podnosi baš najbolje, pa bi trebali dobivati za svoje uspjehe komadić "čokolade" od rogača.
Sve manje se govori o fantastičnom uspjehu liječenja probavnih tegoba dojenčadi i male (ali i odrasle) djece rogačem. Zdrav i siguran, a vrlo efikasan lijek.
Rogač, naročito dijelovi njegovih sjemenki danas služe u ljekarništvu, kozmetici ali i prehrambenoj industriji kao prirodni i zdrav zgušnjivač i stabilizator,.
To njegovo svojstvo ljepljivosti otkriveno je davno prije pudinga od čokolade, još u doba besmrtnih egipatskih velikodostojnika što nisu ulazili na vječna počivališta u piramide bez mumificiranja.
Ne znam koliko je to znanje danas aktualno, možda se mumificiranje vrati u modu zajedno sa plisiranim suknjama, puf rukavima i hlačama na trapez. Sve me to podjednako plaši....
A ima i nešto što me uvijek obraduje! Sladoled.
To je slastica stvorena za bablje ljeto. Vrućine i ljeto nikako da prestanu, a rogač već sazrijeva i označava početak jeseni.

Sladoled od rogača, recept

Sastojci - pola litre vrhnja za šlag podijeliti na 2 + 3 dcl; 100 gr rogačevog brašna; 2 žlice šećera; oko 100 gr čokolade i koja žlica ulja, za preljev...


Priprema - U 2 dcl vrhnja umiješati rogačevo brašno i ostaviti da nabubri i zgusne se. To će se dogoditi taman dok napravite šlag od ostatka vrhnja i šećera.
Od šlaga odvojite manji dio za ukras na sladoledu, a veći dio jednostavno umiješajte u onu nabubrelu mješavinu rogača i vrhnja.
Zaledite koliko vam drago - mekše ili čvršće. Onaj dio odvojenog šlaga ipak mekše, da bude lakše ukrasiti sladoled u čaši.
Čokoladu sa uljem rastopite i glatko izmiješajte da se šljašti, pa dodatno ukrasite sladoled sa šlagom, a dobro će doći i ta malo gorka nota okusa čokolade.
P.S. - Parovi iz kviza: rogač i slanutak su mahunarke; maslina i jasmin su u istoj botaničkoj porodici, a rođaci su također smokva i dud, te hmelj i marihuana.
Oznake:

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...
Pročitajte više

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...
Pročitajte više

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...
Pročitajte više