Preskoči na glavni sadržaj

Samoniklo jestivo bilje - Sirupi


Sirupi su vrlo popularan način konzerviranja širokog spektra različitog bilja. Industrijska proizvodnja se uglavnom ograničava na voćne sirupe, no ljubitelji samoniklog jestivog bilja znaju puno više. Gotovo svako domaćinstvo tih šetača prirodom ima neki svoj omiljeni recept i posebnu sezonu rezerviranu samo za pravljenje sirupa.

sirup od latica poljskoga maka:
Od prvih proljetnih cvjetnih sirupa od ljubičica, bazge, maslačka, bagrema, lipe, kadulje ili lavande, preko nešto kasnijih ljetnih mirisnih sirupa od listova mente, matičnjaka, majčine dušice pa čak i koprive, zatim sirupa od raznih plodova - šumskog bobičastog voća, šipka, drijenka, trnjine, ploda kaktusa opuncije, smokava i najzad sve ponovo - zimski sirup od iglica bora i mladih šišarki... Što je dio biljke od koje se pravi sirup nježniji, to manje treba prerade uz pomoć štednjaka. Cvjetni se sirupi uglavnom prave močenjem u vodi uz dodatak limuntusa i šećera. Proces traje najmanje jedan dan, a koji puta i do tri dana. Omjer vode i šećera se prosječno kreće 1 : 1. Šećer nije tu samo radi okusa, nego i kao konzervans.
Sirup od listova smokve:

Dio šećera se može zamijeniti medom, no to utječe na manju trajnost sirupa. Sirupi od aromatičnih listova i stabljika se najčešće prave tako da se u prokuhan šećerni sirup (opet omjer 1 : 1) ubace listovi, dozvoli da sve ponovo proključa i izmakne sa štednjaka, pa poklopljeno ostavi stajati jedan dan. Najčešći dodaci ovim sirupima su opet limuntus (poboljšava okus ali i trajnost), limun, naranča, đumbir... Sirupi od plodova se prave tako da se prvo istisne sok tiještenjem svježih plodova ili kuhanjem u vrlo malo vode, ili ekstrakcijom soka u naizmjeničnim slojevima šećera i voća pa ostavljanjem kraće ili duže vrijeme pod određenim manjim ili većim temperaturama.
Barbaroža sirup:

Taj sok se zatim ukuhava i opet zajedno sa šećerom i dodacima po izboru.Najčešća upotreba sirupa je pravljenje osvježavajućih napitaka, uz dodatak vode. Ono zbog čega ja pravim sirupe su uglavnom slastice, naročito originalni sladoledi i maštoviti zimski kokteli ili ljetni hladni, osvježavajući napitci ... Izbor je zaista velik - i sirupa i slastica. 


Lasi malinovac sa mjehurićima - recept: 
Sastojci za 4 velike čaše - Sirup od malina (ili neki drugi kojeg volite i imate u kući); 2 čašice hladnog jogurta; kockice leda; rashlađena gazirana voda ili tonik.


Priprema - Dobro izmiješati u blenderu 4 žlice sirupa sa jogurtom i razliti po čašama. Dodati kockice leda i nadopuniti čaše gaziranom vodom. Promiješati.

Popularni postovi s ovog bloga

Menta, Mentha aquatica (ili piperita) - Rolat bez pećnice

  Mente su brojna obitelj mirisnih biljaka koje se još i međusobno križaju i zaista je teško koji put samo na osnovu lista, pa čak i mirisa, prepoznati o kojoj se radi. Razlikuju se i po intenzitetu i kvaliteti mirisa, te po staništu. Za recept koji slijedi upotrijebljena je vodena metvica, Mentha aquatica pepermint okusa. Neka vas ne zbuni par listića dugolisne mente stavljenih za dekoraciju na fotografiji. Nije zabuna, tek želja da se vidi raskoš i iskoristi stara fotografija jer novu nisam uspjela napraviti prije nego li je nestalo kolača. Prednost slastice čiji recept slijedi je u tome što se ne mora prići ni blizu štednjaka, brzo i jednostavno je za napraviti, ludo je ukusno, a i mala feta osigurava onu dozu slatkog za kojom često žudimo. Teoretski, u praksi se to ipak svede na više tih fetica... Vjerujem da bi kolač bio vizualno privlačniji da je umjesto listova mente upotrijebljen ekstrakt i ona lijepa neonsko zelena prehrambena boja, no sigurna sam da bi izgubio na okusu...

Koromač, Foeniculum vulgare - Anison pjenica

  Samonikli, divlji koromač, morač, komorač, slatki janež, anison je mediteranska biljka koju zbog narodnog naziva ljudi često brkaju sa povrtnicom, vrtnim koromačem ali i začinskom biljkom anis. Ima nešto sličnosti u svim tim biljkama - povrtnica je kultivacijom nastala od divljeg koromača, a anis ima vrlo sličan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg ima i u koromaču.  Samonikli, divlji koromač od pamtivijeka je omiljena hrana ljudi sa obala Mediterana. Oni koji nikada u životu nisu vidjeli koromač, ipak poznaju njegov okus i cijeli ga život traže i ne znajući otkuda potječe ta želja. To je prva ljekovita biljka koju dobije dojenčad u čaju protiv probavnih kolika, biljka koja je olakšala mnogu neprospavanu noć zabrinutim roditeljima, spasila dojilje od panike da će mlijeko presahnuti, miris bronhi bombona koji obilježava djetinjstvo, aroma rakije i likera koja nam se svidi na prvu u odrasloj dobi.  Poznata, fina aroma koja izvlači podsvjesne ugodne uspomene još od d...

Tušt, Portulaca oleracea - Warp brzinski ručak

  Srce ljeta. U široj okolici moje kuhinje su zaredale vrućine i suša. Već počinjem sumnjati da će ta nevolja ikada proći. Možda se to globalno zatopljenje koje tako dugo najavljuju meteorolozi manifestira prvo na uskoj lokalnoj razini baš ovdje oko mene. Kamenjar je opustio, biljke su uvenule, puževi i kornjače se zavukli pod zemlju i suhozide, žabac što je mjesecima pjevao ljubavne posve je utihnuo i ne vidim ga više u vrtnom jezercu, mačke su se izvrnule u hladovini, cvrčci popadali u nesvijest i cvrče samo kasno navečer, čak su i komarci malaksali pa više niti zuje niti bodu...  Da je opasno krizno stanje jasno je i po tome što mi se ne mili kuhati...  A tušt se raspištoljio, sočan, mesnat, hrskav, svjež, kao da se njega ova katastrofa od suše i vrućine ne tiče.  Kada ljudi budu napuštali sparušenu Zemlju i naseljavali neku drugu planetu, glavno jestivo bilje koje će nam omogućiti preživljavanje vrste biti će portulak. Ne samo zbog iznimne otpornosti, nego i zbog...