Duž naše obale nemilosrdno se širi šmrika i predstavlja veliki dio makije. Šmrika se namnožila na mjestima gdje je nestalo ovčarstvo, obrasla je zapuštene puteve u udaljene zaboravljene maslinike.
Ovce ne jedu šmriku, ali su je pastiri nekada sjekli i tako čuvali pašnjake. Jednom posječena šmrika više ne raste iz korijena. To je dvodomni trajni, zimzeleni i baš jako bodljikavi grm. Bodljikavi, vrlo oštri listići čvršći su i neugodniji od listića kopnene bliske rodice kleke, Juniperus communis. Za razliku od kopnene rodice, ženski grmovi šmrike nose crvenosmeđe bobice sličnog ali intenzivnijeg mirisa i okusa.
Te bobice se upotrebljavaju u narodnoj medicini kao vrlo moćan diuretik, a u kulinarstvu su najpoznatije kao začin teže probavljivim jelima od divljači.
Ipak je najpoznatija upotreba šmrike maceracija u rakiji, a ni starinsko vino od sušenih smokava ne može se pošteno napraviti bez tih bobica.
Reska bevanda, ni vino ni sok, od vode i fermentiranih plodova šmrike izgleda da je nekada bila veoma popularna i to ne samo duž jadranske obale. Jednako se koristila i kleka, vrsta sa tamno plavim bobicama, karakteristična za unutrašnjost.
Šmrike su jak začin i priče o tome da su spašavale stanovnike priobalja i otoka u vrijeme gladi su bajke. Kao kada biste rekli da je na primjer papar spasio neki kraj od gladi...
Ukiseljena jaja kod nas baš i nisu uobičajena spiza. To su tvrdo kuhana jaja močena najmanje 3 do puno dana u začinjenoj otopini kvasine, vode, soli i šećera.
Kao i kod mnogih drugih danas popularnih jela, ovo je izvorno bio način da se hrana očuva iz doba obilja za vremena nestašice. Zapravo konzerviranje jaja.
Danas je to zalogajčić kojim se diče i svojataju izvornost porijekla mnoge zemlje na više kontinenata. Kisela jaja su naročito popularan snack u pivnicama, konobama i barovima širom svijeta, mjestima gdje se poslužuje pivo.
Kod nas se uglavnom vide u stranim filmovima. Šteta, to je tako dobro imati u kući za one pidžama dane dok vani bjesni bura i dobro bi došla mala okrepljujuća pauza od društvenih igara.
Ukiseljena jaja, recept
Sastojci za teglu od 750 gr - 7 tvrdo kuhanih pa oljuštenih jaja; 1 šalica od 2 dcl vinske kvasine; 3/4 šalice vode; 1 čajna žlica soli; 2 čajne žlice šećera; 2 lista lovora; 1 manja kapula; pola žličice papra u zrnu; 10 bobica šmrike (naravno da može i plave kleke) i par grančica kopra ili koromača.
.JPG)
Priprema - složiti jaja u teglu, pa ih preliti prokuhanom i začinjenom otopinom. Grančice koromača treba staviti na vrh, ali da također budu pokrivene otopinom. Zatvoriti teglu i čuvati tako najmanje tri dana prije konzumacije. Nekada su se jaja tako čuvala mjesecima. Što duže stoje, to bivaju gumastija. Neki upravo to više cijene.
Otopinu za preljev pravimo tako da kratko prokuhamo mješavinu vode, kvasine, soli i šećera zajedno sa narezanom kapulom, šmrikama, paprom i lovorom. Kuhati treba samo do prvog ključanja i otapanja soli i šećera.
Ovako pripremljena jaja su izvrstan prilog salatama, sendvičima i hladnim narescima. Ne treba zaboraviti ni finu, mirisnu, ukiseljenu kapulu iz tegle sa jajima.